Petlovac

Petlovac je selo i općinsko središte u zapadnoj Baranji, na području čiji se identitet oblikovao uz hrvatske, mađarske i njemačke povijesne slojeve. Općinska povijest bilježi da su njemački katolički doseljenici iz Alsace-Lorraine krčili šume i naselje nazvali Blumendorf, odnosno „selo cvijeća“, a trag toga imena povezuje se sa starim dvorištima i uređenim perivojima. Na petlovačkom groblju sačuvan je znatan njemački dio, zbog čega je upravo ondje posebno čitljiva višeslojna prošlost sela. Godine 1757. Petlovac je imao 180 stanovnika i pripadao katoličkoj župi Luč, dok je prema popisu iz 1910. u selu živjelo 926 ljudi, većinom Nijemaca. Nakon raspada Austro-Ugarske i priključenja južne Baranje Kraljevini SHS, naselje je 1920. dobilo današnje ime Petlovac. Lokalna povijest pamti i ciglanu koja je početkom 20. stoljeća pripadala mreži od 27 baranjskih ciglana. Današnji posjet Petlovcu zato je ponajprije šetnja kroz tragove baranjskog naseljavanja, vrtne tradicije, grobljansku baštinu i promjene imena u burnom 20. stoljeću.

Petlovac se nalazi u zapadnom dijelu Baranje i danas je upravno središte istoimene općine. Njegov nekadašnji naziv Blumendorf, „selo cvijeća“, potječe od njemačkih katoličkih doseljenika iz Alsace-Lorraine koji su krčenjem šuma postupno oblikovali naselje. Općinska povijest povezuje tu cvjetnu tradiciju sa starim petlovačkim dvorištima, perivojima i grobljem, čiji je približno treći dio njemački. Promjena imena u Petlovac 1920. odražava prijelom nakon raspada Austro-Ugarske i uključivanja južne Baranje u novu državu. Selo tako na malom prostoru spaja poljoprivredni krajolik zapadne Baranje s vidljivim srednjoeuropskim nasljeđem svojih nekadašnjih stanovnika.