Kotoriba

Kotoriba zauzima krajnji jugoistočni kut Međimurja, uz Muru i granicu s Mađarskom, približno 40 kilometara od Čakovca. Identitet mjesta snažno je vezan uz željeznicu: pruga preko Kotoribe otvorena je 1860. kao prva željeznička pruga na području današnje Hrvatske, a naselje je tada postalo važno prometno čvorište između Nagykanizse, Čakovca i Pragerskog. Željezničku prošlost danas dočaravaju kolodvor, most preko Mure i skulptura lokomotive izrađena od industrijske šibe u središtu mjesta. Šiba nije slučajan motiv jer je Kotoriba poznata po pletarskom obrtu, dok lokalna manifestacija Dani šibe i ribe povezuje rukotvorstvo s jelima od murske ribe. Druga okosnica posjeta jest Mura, čiji rukavci i poplavne šume oblikuju ravničarski krajolik prema području Velikog Pažuta. U središtu se ističe velika crkva Uzvišenja Svetoga Križa, nastala proširenjem starije kapele. Kotoriba je i rodno mjesto književnika, moreplovca i političara Jože Horvata, pa spoj rijeke, putovanja i željeznice ovdje ima posebno lokalno značenje.

Kotoriba je ravničarsko pogranično mjesto na Muri i jedina je općinska naseobina unutar Općine Kotoriba. Položaj na krajnjem istoku Međimurja odredio je njezinu željezničku i obrtničku prošlost: kolodvor i pruga iz 1860. povezali su ovo područje s Mađarskom i Slovenijom, dok je pletenje uporabnih predmeta od šibe postalo prepoznatljiv mjesni zanat. U središtu se taj identitet vidi u lokomotivi oblikovanoj od industrijske šibe. Mura na rubu naselja donosi drukčiju sliku Kotoribe, s nasipima, rukavcima i poplavnim krajolikom prema Velikom Pažutu. Crkva Uzvišenja Svetoga Križa i uspomena na ovdje rođenoga Jožu Horvata dopunjuju priču o mjestu obilježenom putovanjima i rijekom.