Legrad

Legrad leži na desnoj obali Drave, blizu utoka Mure i približno 15 kilometara sjeverno od Koprivnice. Položaj između dviju velikih rijeka određuje njegov krajolik, izletničke točke i neobičnu povijest: nakon promjene dravskoga korita naselje se našlo na podravskoj strani rijeke, premda je do 1918. pripadalo mađarskoj županiji Zala. Neposredno uz mjesto prostire se posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut s novim ušćem Mure u Dravu, vrbovim i topolovim šumama te riječnim otocima. Staro ušće kod Halasz Csarde opremljeno je promatračnicom i poučnom stazom, a jezero Šoderica razvilo se u glavno kupališno i rekreacijsko područje općine. U samome Legradu ističe se kasnobarokna crkva Presvetoga Trojstva, građena do 1784., te skupina pilova iz 18. stoljeća. Mjesto je nekoć bilo protuosmansko uporište Zrinskih, slobodno trgovište i središte brodarskoga, čizmarskoga, tkalačkoga i mlinarskoga ceha. Današnji posjet najuspjelije povezuje crkvu i trgovačku povijest Legrada s biciklom, promatranjem ptica i šetnjom uz ušće dviju rijeka.

Legrad je podravsko naselje na Dravi čiju je pripadnost zauvijek obilježila velika promjena riječnoga toka 1710. godine: probojem kroz sjeverni meandar mjesto je iz Međimurja dospjelo na desnu obalu, u Podravinu. Prije toga Legrad je bio isturena utvrda Zrinskih na sutoku Mure i Drave. Nikola Šubić Zrinski počeo ju je dograđivati, a Juraj IV. Zrinski dovršio je obrambeni sklop između 1567. i 1572. Kao dio Međimurske krajine, utvrda je štitila prilaze od osmanskih provala i krajem 16. stoljeća postala sjedištem Legradske vojne krajine.