Drenje

Drenje leži na istočnim izdancima Krndije, na cesti koja Đakovo povezuje s vinogradarskim Mandićevcem i jezerom Borovik. Današnje naselje prepoznatljivo je kao ušoreno slavonsko selo s dvjema ulicama uz glavnu cestu, dvjema sporednim ulicama i dvama sokacima. Ime se povezuje s drijenom, a povijesni trag mjesta seže barem do isprave iz 1406. koja spominje Drenjsko brdo; dokument iz 1434. bilježi Drenje kao biskupski posjed. U središtu stoji župna crkva sv. Mihovila, jedna od niza sakralnih građevina na području istoimene općine. Položaj sela dobro pokazuje prijelaz iz đakovačke ravnice prema brežuljcima i šumama Krndije. Za izlet je najzanimljiviji smjer prema Mandićevcu i akumulacijskom jezeru Borovik, gdje se može hodati uz vodu, boraviti u šumi i kampirati. Drenje je približno 15 kilometara od Đakova, pa se posjet može povezati s đakovačkom katedralom i Državnom ergelom, osnovanom 1506. Autobusne karte prijevoznika Arriva za 2026. potvrđuju relaciju Drenje–Đakovo, no za obilazak Borovika i manjih općinskih naselja praktičniji je automobil ili bicikl.

Drenje zauzima prijelazni položaj između đakovačke ravnice i istočnih obronaka Krndije, petnaestak kilometara cestom od Đakova. Prostorna struktura mjesta ostala je tipično slavonska: dvije ulice prate glavnu cestu, dvije su položene bočno, a naselje dopunjuju dva sokaka. Naziv se veže uz drvo drijen, dok isprave iz 1406. spominju Drenjsko brdo, a zapis iz 1434. Drenje kao biskupski posjed. Današnje administrativno središte općine obilježava crkva sv. Mihovila, dok cesta kroz selo nastavlja prema vinogradima Mandićevca i šumovitom području Borovika.