Babina Greda

Babina Greda smjestila se u županjskoj Posavini, između slavonske ravnice, šuma i poplavnog prostora Save. Selo je snažno obilježeno konjima: oko 1780. bilo je među rijetkim graničarskim mjestima s ergelom pastuha, a ozbiljniji selekcijski uzgoj lipicanaca počeo je 1936. godine. Konjogojstvena udruga Babina Greda djeluje od 1942. te organizira manifestaciju Konji bijelci, na kojoj se prikazuju ukrašene zaprege, tekličko jahanje, vožnja na paliji i nekadašnje vještine sklapanja kola. Posebnost babogredskog krajolika bili su „stanovi”, izdvojeni posjedi sa stokom i gospodarskim zgradama izvan sela, čiji se život oživljava na Starinskim susretima. Sakralno središte predstavlja crkva sv. Lovre iz 19. stoljeća, dok trag srednjovjekovne prošlosti vodi prema položaju nekadašnje utvrde Kostroman oko 3,5 kilometara južno od sela. Babina Greda prikladna je za posjetitelje koje zanimaju lipicanci, šokački običaji i posavski krajolik, osobito tijekom lokalnih konjogojskih priredbi.

Babina Greda nije samo veliko posavsko selo nego zajednica čiji su izgled i običaji nastali uz stočarstvo, konjogojstvo i život na izdvojenim „stanovima”. Šume zauzimaju 17,81 posto općinskog prostora, a poplavna područja Save podupiru močvarnu floru i faunu karakterističnu za ovaj dio županjske Posavine. Lipicanac je prepoznatljiv simbol sela: prvi čistokrvni pastuh stigao je iz Kutjeva 1936., a mjesna konjogojstvena udruga osnovana je 1942. Povijesnu dubinu prostoru daje Kostroman, položaj nekadašnje utvrde i crkve sv. Dionizija približno 3,5 kilometara južno od današnjeg naselja. U samom selu tradiciju nose crkva sv. Lovre, etnografske zbirke i priredbe posvećene konjima i šokačkim običajima.