Semeljci

Semeljci su slavonsko općinsko središte na sjevernom rubu Đakovačkoga ravnjaka, 14 kilometara sjeveroistočno od Đakova. Naselje leži na lesnoj zaravni, na približno 103 metra nadmorske visine, a kroz njega protječu potoci Brana i Semeljčica. Semeljački kraj čuva tragove prapovijesnog naselja s poluzemunicama iz neolitika i kasnoga brončanog doba, dok je nedaleko od željezničke postaje Semeljci–Široko Polje pronađena skupina rimskog novca. Današnje mjesto obnovljeno je 1698., nakon propasti naselja tijekom osmanskog pohoda prema Beču. Nagli rast u 18. stoljeću doveo je do osnivanja župe Rođenja Blažene Djevice Marije 1754. godine. Njezina je crkva građena od 1784. do 1788., a u njoj se štuje slika Čenstohovske, odnosno semeljačke Gospe. Semeljci su danas povezani s Kešincima u gotovo neprekinutu naseljsku cjelinu, okruženu oranicama, voćnjacima i vinogradima Đakovštine. Posjet je najzanimljiviji kao miran obilazak crkve, staroga središta i krajolika potoka, uz nastavak prema Đakovu ili drugim selima općine.

Identitet Semeljaca povezuje lesnu zaravan Đakovštine s tragovima mnogo starijeg naseljavanja. Poluzemunice pripisane starčevačkoj ili sopotskoj kulturi, groblje kulture žarnih polja te slučajni nalazi kamenih i brončanih predmeta svjedoče o dugom životu na ovom prostoru. Dio tih predmeta čuva skromna arheološka zbirka u mjesnoj osnovnoj školi. U novijoj povijesti presudna je bila 1754. godina, kada su Semeljci postali sjedište župe, nakon što je broj kuća tijekom prve polovice 18. stoljeća snažno porastao. Selo se razvilo uz Branu i Semeljčicu, na tlu pogodnom za ratarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo, pa njegov današnji izgled i dalje određuju izdužene ulice i otvoreni poljoprivredni krajolik.