Rasinja

Rasinja leži desetak kilometara zapadno od Koprivnice, ondje gdje potok Gliboki izlazi iz Kalničkog prigorja u podravsku ravnicu. Položaj na starom pravcu između dravske doline, Apatovca i Križevaca dao je mjestu prometnu važnost još u srednjem vijeku. Danas se njegova povijest čita kroz ostatke Staroga grada, župnu crkvu Svetoga Križa i kompleks obitelji Inkey. Novi dvori Rasinjski građeni su od 1883. do 1885.; od nekadašnje H-osnove sačuvana su dva historicistička krila, među kojima se južno ističe neobaroknim pročeljem i ugaonom kulom. Na rubu naselja nalazi se 35-hektarsko jezero nastalo 1984. izgradnjom brane za potrebe tadašnjeg ribnjačarstva. Oko kilometar i pol nizvodno, uz Gliboki, rasprostiru se dodatni ribnjaci na približno 70 hektara, poznati kao stanište čaplji i drugih močvarnih ptica. Rasinja tako povezuje vlastelinsku baštinu na jednoj strani naselja s vodenim krajolikom jezera i ribnjaka na drugoj, dok se vinogradi podižu prema prvim kalničkim obroncima.

Rasinja je prijelazno mjesto između ravne Podravine i sjevernih padina Kalnika, smješteno uz potok Gliboki približno deset kilometara od Koprivnice. Trag nekadašnjega vlastelinskog središta i danas se čita u prostoru oko dvorca Inkey, perivoja, gospodarskih zgrada, župne crkve i vlastelinskoga groblja. Obitelj Inkey de Pallin držala je rasinjski posjed gotovo dva stoljeća, a novi je dvorac gradila od 1883. do 1885. godine. Drugi dio identiteta mjesta tvori jezero Rasinja, 35-hektarska akumulacija na dodiru vinograda, šume i livada. Upravo blizina dvorca, jezera i željezničkog kolodvora daje malom naselju neobično jasno povezane povijesne, krajobrazne i prometne točke.