Podravska Moslavina

Podravska Moslavina smjestila se na desnoj obali Drave, na najzapadnijem rubu Osječko-baranjske županije i uz hrvatsko-mađarsku granicu. Selo leži na 106 metara nadmorske visine, 15 kilometara zapadno od Donjega Miholjca i 26 kilometara sjeveroistočno od Slatine. U pisanim se izvorima pojavljuje kao Monoslav 1397., Moslow 1413. te Monoslo 1470. godine, što otkriva dugu povijest naselja na dravskom prometnom i graničnom prostoru. Glavna prostorna i vizualna orijentacija mjesta jest kasnobarokna župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, sagrađena 1789. godine, čiji je zvonik visok 32 metra. U crkvi se nalaze Hefnerove orgulje iz 1895., rijedak konkretan razlog za pozorniji obilazak unutrašnjosti. Okolni krajolik pripada srednjem toku Drave i ekološkoj mreži Natura 2000, važnoj za riječne vrste, staništa i ptice. Podravska Moslavina zato nije odredište velikih muzeja ili užurbane ponude, nego malo podravsko mjesto u kojem se povijest crkve, poljoprivredna ravnica i priroda uz Dravu mogu povezati u miran poludnevni posjet.

Podravska Moslavina pripada ravničarskom pojasu uz Dravu, a njezina sjeverna granica ujedno je državna granica s Mađarskom. Položaj 60 kilometara od Osijeka i između Donjega Miholjca i Slatine daje joj obilježje maloga rubnog središta, dok oranice i stočarstvo ostaju važan dio lokalnog krajolika. Povijesni nazivi Monoslav, Moslow i Monoslo prethode današnjem imenu, a od početka 15. stoljeća mjesto je bilo povezano s valpovačkim vlastelinstvom. Današnju siluetu sela određuje zvonik crkve Rođenja Blažene Djevice Marije, visok 32 metra.