Ernestinovo

Ernestinovo je slavonsko općinsko središte 20 kilometara južno od Osijeka, ali njegov prepoznatljivi znak nisu ravničarski položaj ni poljoprivreda, nego skulpture izrezbarene u hrastovu drvu. Kiparska kolonija pokrenuta je 1973., kada je dvanaest umjetnika stvaralo u središnjem parku, a njihovi su radovi postali jezgra mjesne zbirke naive. Park skulptura i glavna ulica danas omogućuju razgledavanje drvenih figura na otvorenom, dok Galerija Petar Smajić čuva vezu mjesta s jednim od ključnih slavonskih naivnih kipara. Crkva Presvetoga Trojstva još je jedna prepoznatljiva točka Ernestinova, osnovanoga 1865. naseljavanjem 45 njemačkih obitelji iz Bačke. Posjet se može proširiti prema obližnjem Laslovu, gdje se nalaze reformatska crkva i meandar koji općina izdvaja među lokalnim znamenitostima. Ernestinovo je stoga prikladno za kraći kulturni izlet iz Osijeka: najprije se prolazi Parkom skulptura, zatim se traže radovi uz glavnu ulicu, a završetak se ostavlja za galeriju i crkvu. Ljeti mjesto dodatno obilježava tradicija kolonije, tijekom koje se slavonski hrast ponovno pretvara u nove skulpture.

Identitet Ernestinova oblikovala je Kolonija kipara naivaca, pokrenuta 1973. kao slavonski kiparski pandan hlebinskoj slikarskoj naivi. Umjetnici su od prve kolonije radili s hrastovim deblima i trupcima, pa su uspravne drvene figure postale karakterističan prizor mjesta. Skulpture nisu zatvorene samo u galeriju: nalaze se u Parku skulptura i uz glavnu ulicu, zbog čega naselje djeluje poput izložbe na otvorenom. Galerija nosi ime Petra Smajića, čiji je opus snažno povezan s razvojem ernestinovačke kiparske tradicije. Povijest naselja počinje 1865., kada su vlasnici dobra Herman Eisner i Julius Klein ovamo naselili njemačke obitelji iz Bačke, a staro njemačko ime bilo je Ernestinenhof.