Dobrinj

Dobrinj se razlikuje od većine poznatih mjesta na Krku jer nije na samoj obali. Stara jezgra leži na brežuljku približno 200 metara iznad mora i gleda prema zaljevu Soline, pa posjet prirodno povezuje kameno naselje u unutrašnjosti s kupalištima nekoliko kilometara niže. Župna crkva sv. Stjepana spominje se 1100. godine, a u njoj se čuva antependij Paola Veneziana iz 14. stoljeća. Iznad Place stoji crkvica Svete Trojice, dok glagoljaška tradicija daje Dobrinju posebno mjesto u kulturnoj povijesti Krka. Za more se silazi prema Solinama, Klimnu i Čižićima; područje Meline poznato je po plitkoj obali i tamnom blatu koje kupači tradicionalno koriste. Upravo je ta razlika između uzvišene povijesne jezgre i zatvorenog zaljeva glavna vrijednost obilaska. Dobrinj nije mjesto za brz prolazak rivom, nego za kombiniranje sakralne baštine, pogleda s brežuljka i kratke vožnje do sasvim drukčijeg obalnog krajolika sjeveroistočnog Krka. Pogled iz jezgre prema zaljevu pomaže razumjeti tu prostornu vezu prije spuštanja automobilom prema obali.

Dobrinj je povijesna jezgra u unutrašnjosti Krka, smještena na brežuljku visokom oko 200 metara. Oko župne crkve sv. Stjepana iz 12. stoljeća oblikovale su se kamene kuće i uske ulice mjesta. Brojni glagoljski natpisi čine Dobrinj jednim od važnijih glagoljaških središta otoka. Sakralni muzej i Etnografski muzej u jezgri dopunjuju obilazak crkve i trgova. Za razliku od obalnog Šila, Dobrinj se s uzvisine otvara prema zaljevu Soline i njegovim naseljima.