Preskoči na glavni sadržaj
StayBravo

O mjestu

Mrkopalj leži na 824 metra nadmorske visine, u goranskoj kotlini iz koje se putovi granaju prema Tuku, Begovu Razdolju, Bjelolasici te Bijelim i Samarskim stijenama. Mjesto svoj identitet snažno veže uz početke hrvatskog skijanja: ovdje je 1913. organiziran tečaj za četrnaest skijaša, a 1914. održano je prvo skijaško prvenstvo Hrvatske i Slavonije na stazi dugoj sedam kilometara. Skakaonica pod Vrhinom izgrađena je 1934., pa se Mrkopalj opravdano predstavlja kao kolijevka hrvatskog skijanja. Zimski krajolik danas se najlakše upoznaje na Čelimbaši, skijalištu neposredno uz naselje, dok topliji mjeseci otvaraju biciklističke pravce preko Matić poljane i planinarske prilaze strogom rezervatu Bijele i Samarske stijene. Na Fortici se vide tragovi srednjovjekovne crkvice iz 14. ili 15. stoljeća, a kroz mjesto je od 1732. prolazila Karolinska cesta. Drugačiju, memorijalnu sliku goranskog prostora pruža Matić poljana: ondje 26 kamenih monolita čuva uspomenu na 26 boraca stradalih u snježnoj mećavi 1944. godine.

Mrkopalj je planinsko mjesto čiji su razvoj oblikovali Karolinska cesta, šumarstvo i zimski sportovi. Prvi se put spominje 1477., a poveljom iz 1785. dobio je status privilegiranoga kraljevskog trgovišta, vlastiti grb i pečat. Današnja župna crkva Majke Božje od Sedam žalosti sagrađena je 1854.; župnom je postala nakon bombardiranja 6. travnja 1944., kada je uništena crkva svetog Filipa. Sportski identitet nadovezuje se na tečaj skijanja iz 1913., prvenstvo Hrvatske i Slavonije iz 1914. te prvu mrkopaljsku skakaonicu iz 1934. Takva kombinacija povijesnog trgovišta, skijaške baštine i visokog goranskog krajolika razlikuje Mrkopalj od obalnog Kvarnera.

Službena turistička zajednica(otvara se u novoj kartici)

Što vidjeti

Fortica je arheološko mjesto na uzvisini iznad Mrkoplja, s ostacima crkvice kakve su Frankopani podizali za svoje kmetove u 14. ili 15. stoljeću. Crkva Majke Božje od Sedam žalosti potječe iz 1854. i čuva kontinuitet župe nakon ratnog razaranja starije crkve svetog Filipa. Matić poljana privlači posjetitelje skupinom od 26 kamenih monolita, postavljenih u spomen na 26 boraca stradalih u mećavi 1944. godine. Sportska znamenitost mjesta je Čelimbaša, čije se padine uz samo naselje koriste za skijanje i sanjkanje. U široj okolici najvrjedniji prirodni cilj čine Bijele i Samarske stijene, strogo zaštićen krški krajolik kojemu se pristupa planinarskim putovima iz mrkopaljskog područja.

Smještaj u blizini

  • Aparmani Klenovica.eu — fotografijaMrkopalj: 24 km
    Apartman

    Apartmani Klenovica.eu

    Klenovica

    do 2 gosta · 1 spavaća soba

    od 60 € / noć

    Provjeri dostupnost

  • Budite prvi s oglasom ovdje

    Gosti koji traže ovo mjesto zasad vide samo smještaj iz okolice. Bez provizije, upiti stižu izravno vama.

    Objavite smještaj

Što raditi

Obilazak započnite na Fortici, gdje ostaci crkvice iz 14. ili 15. stoljeća otvaraju priču o frankopanskom Mrkoplju. Zatim se uputite do podnožja Čelimbaše, a zimi ondje birajte skijanje ili sanjkanje prema aktualnim uvjetima skijališta. Za cjelodnevnu vožnju biciklom pratite kružni pravac Široka draga: iz središta se ide preko Tuka i doma Bijele stijene do Matić poljane, a zatim se kroz šumu vraća prema Čelimbaši. Pješaci s odgovarajućim iskustvom mogu istražiti Mrkopaljski planinarski put kroz Samarske stijene; put je trasiran 1988. i otvoren 1. srpnja 1990. Za mirniji završetak dana odaberite memorijal na Matić poljani, gdje raspored 26 kamenova najbolje dolazi do izražaja u otvorenom planinskom prostoru.

Izleti i aktivnosti

Oglas

GetYourGuide · Crikvenica

Ponude GetYourGuidea prikazujemo kad dopustite njihove kolačiće.

Viator

Najbliže odredište: Kvarner (20 km)

Svi izleti na Viatoru(otvara se u novoj kartici)

Opisi ponuda su na engleskom.

Česta pitanja

Zašto se Mrkopalj naziva kolijevkom hrvatskog skijanja?

U Mrkoplju je 1913. održan skijaški tečaj za 14 polaznika, a 1914. prvo skijaško prvenstvo Hrvatske i Slavonije na stazi dugoj sedam kilometara.

Što predstavlja 26 kamenova na Matić poljani?

Monoliti su spomen na 26 boraca koji su na Matić poljani stradali u snježnoj mećavi 1944. godine.

Kada je otvoren Mrkopaljski planinarski put?

Put kroz područje Samarskih stijena trasiran je 1988., a uređen i otvoren 1. srpnja 1990.

Koliko je Begovo Razdolje udaljeno biciklom od Mrkoplja?

Označena ruta od središta Mrkoplja do Begova Razdolja duga je približno šest kilometara i penje se s 824 na oko 1076 metara.

Što se vidi na Fortici?

Na Fortici su pronađeni ostaci srednjovjekovne crkvice iz 14. ili 15. stoljeća, povezane s frankopanskim razdobljem Mrkoplja.

Povezani vodiči

  • Fužine

    Identitet Fužina ne čini jedno jezero nego sustav triju akumulacija u porječju Ličanke i Lepenice. Bajer iz 1950-ih ulazi gotovo u samo naselje, Lepenica je od 1988. najveća fužinska vodena…

    Pročitaj vodič

  • Delnice

    Identitet Delnica određuju nadmorska visina, snježne zime i šume koje ulaze u samo gradsko središte. Japlenški vrh započinje iza Parka kralja Tomislava, pa se iz urbanog prostora brzo…

    Pročitaj vodič

  • Ravna Gora

    Ravna Gora je općinsko središte u Gorskome kotaru, smješteno u istoimenom polju uz staru Karolinsku cestu. Hrvatska enciklopedija navodi da je od Delnica udaljena 17 kilometara prema…

    Pročitaj vodič

  • Vrbovsko

    Vrbovsko je najistočniji grad Gorskoga kotara i administrativno obuhvaća 65 naselja na prostoru od 280 četvornih kilometara. Sjevernu granicu gradskog područja oblikuje Kupa prema…

    Pročitaj vodič

Znate Mrkopalj? Ispravite nas

Napišite svojim riječima što nije točno. Provjerimo odmah.

Ne upisujte osobne podatke. Ispravke provjerava AI asistent StayBrava; promjene opisa odobrava urednik. Radije obrazac

Poznajete Mrkopalj?

Pomozite gostima koji dolaze nakon vas.

Je li opis još točan?Nešto se promijenilo

Pomozite dopuniti

Dodajte fotografijuVaše ime stoji uz fotografiju. Bez osoba u prvom planu.

Ništa se ne objavljuje bez pregleda urednika.Prijavi nezakonit sadržaj

Autori fotografija: Mrkopalj — Mr. Mrko. (CC BY-SA 4.0) · Kupjak, Ravna Gora — Martinarg (CC BY-SA 3.0) · Lokve — Sl-Ziga (Public domain) · Vrata — Robert Weemeyer (CC0) · Delnice — Lan Glad (CC BY-SA 4.0) · Park-šuma Golubinjak, Špilja Lokvarka, Bijele i Samarske stijene — Croq (CC BY-SA 3.0) · Zeleni vir — Deapmakeup (CC BY-SA 4.0) · Apartmani Klenovica.eu — Ljiljana Pavkovic (uz dopuštenje vlasnika objekta) · Fužine — Unknown authorUnknown author (Public domain) · Vrbovsko — Original uploader was LalalaB at hr.wikipedia (CC BY-SA 3.0)