Martijanec

Martijanec je malo podravsko naselje i općinsko središte smješteno uz cestu i željezničku prugu Varaždin–Koprivnica, oko sedam kilometara sjeverozapadno od Ludbrega. Identitet mjesta snažno određuju župna crkva sv. Martina, dovršena 1775., te barokno-klasicistički dvorac Patačić-Rauch iz 18. stoljeća. Posjed i župa prvi se put spominju 1259., dok nalazi tumula i žara u okolici svjedoče o mnogo starijem naseljavanju i kulturi Martijanec–Kaptol. U nekadašnjoj martijanečkoj utvrdi 1527. umro je ranjeni knez Krsto Frankapan Modruški, a dvorac su poslije oblikovale obitelji Gotal, Patačić i Rauch. Naselje zato pruža neobično slojevit povijesni presjek na vrlo malom prostoru: od prapovijesnih grobnih humaka preko srednjovjekovne župe do plemićkog perivoja. Širi općinski kraj prelazi iz ravnice uz Plitvicu i Dravu prema obroncima Kalničkoga gorja, pa se posjet Martijancu može povezati s kratkom vožnjom ili šetnjom kroz ludbrešku Podravinu. Varaždin je približno petnaest kilometara zapadno, a državna cesta D2 i željeznička postaja daju mjestu praktičnu vezu s oba obližnja grada.

Središnji povijesni par Martijanca čine kasnobarokna crkva sv. Martina iz 1775. i dvorac Patačić-Rauch, smješten u perivoju južno od stare cestovne osi. Crkva je nasljednica župe zabilježene još 1259., dok je dvorac već postojao u 18. stoljeću, a današnji izgled dobio je nakon pregradnji obitelji Rauch. Martijanečki kraj dao je ime arheološkoj kulturi Martijanec–Kaptol, povezanoj s velikim grobnim humcima starijega željeznog doba. Ta kombinacija arheologije, plemićke povijesti i podravskog ruralnog krajolika razlikuje mjesto od obližnjih većih gradskih odredišta.