Levanjska Varoš

Levanjska Varoš malo je slavonsko naselje zapadno od Đakova, na državnoj cesti D38 i na prostoru kojim je nekoć prolazio važan put između Đakova i Požege. Slojevitu prošlost otkriva već rimski miljokaz s imenom Leuconum, koji općinski izvor povezuje s 228. godinom, dok se srednjovjekovna Nevna u ispravama pojavljuje 1244. godine. Tragovi utvrde, dvostrukih opkopa i kasnijeg naselja Varoš podsjećaju na razdoblje prije i nakon osmanskog osvajanja. U središtu se ističe crkva sv. Antuna Padovanskog, spomenik kulture čiji se crkveni god slavi 13. lipnja. Zapadno od naselja nalazi se Široka ćuprija, kameni most vezan uz trasu srednjovjekovnog Velog druma. Posjet Levanjskoj Varoši zato najbolje odgovara putnicima koji žele mirno istražiti slabije poznatu arheološku i sakralnu baštinu Đakovštine. Za obilazak su korisni automobil i obuća za zemljane prilaze, jer se ostaci Gradine i povijesni tragovi ne nalaze u uređenom muzejskom kompleksu.

Identitet Levanjske Varoši određen je položajem na prijelazu iz ravnije Đakovštine prema pobrđu i dugim kontinuitetom naseljenosti. Općinska kronologija povezuje antički Leuconum s miljokazom iz 228. godine, a Muzej Đakovštine bilježi rimske nalaze uz današnje groblje i nekadašnju šumariju. Srednjovjekovna Nevna prvi se put navodi 1244., dok se naziv Leva, Levna ili Levanjska Varoš širi nakon što je utvrda došla u posjed Petra Čeha de Leve. Današnje selo nije monumentalna povijesna kulisa, nego mjesto u kojem se rimski ulomci, ostaci utvrde, crkva i stari cestovni pravac čitaju u krajoliku.