Trnava

Trnava je selo na Đakovačkoj lesnoj zaravni, 55 kilometara jugozapadno od Osijeka, u krajoliku u kojem vinogradi prelaze prema istočnim obroncima Dilja. Središte je općine koja obuhvaća Dragotin, Hrkanovce Đakovačke, Kondrić, Lapovce, Svetoblažje i Trnavu, a u samom se naselju križaju ceste prema Starom Topolju, Hrkanovcima i Dragotinu. Najprepoznatljivija građevina je župna crkva Našašća Svetog Križa iz 1845., povezana sa župom osnovanom 1758. godine. Trnavski identitet posebno određuje vino: naselje pripada Đakovačkom vinogorju, a Đakovačko-osječka nadbiskupija u Strossmayerovoj ulici ima podrum i tradiciju misnih vina. Posjet se može povezati s Mandićevcem, vinogradarskim lokalitetom na pridvoračkom brdu koji nosi ime biskupa Antuna Mandića. Za širi obilazak općine vrijedi nastaviti do crkve Gospe Dragotinske u Dragotinu ili crkve svetog Bartola u Lapovcima, sagrađene 1869. Trnava tako nudi sažet susret sa sakralnom baštinom Đakovštine, biskupijskim vinogradarstvom i otvorenim pogledima preko slavonskih brežuljaka.

Trnava je općinsko središte na 141 metru nadmorske visine, položeno na Đakovačkoj lesnoj zaravni između ravnice i vinorodnih obronaka prema Dilju. Naziv sela izvodi se od riječi „trn“, a naselje je postojalo već u srednjem vijeku. Trnava je preživjela osmansko razdoblje u kojem su neka okolna sela, među njima Dragotin i Svetoblažje, bila razorena. Današnji izgled središta određuje crkva Našašća Svetog Križa, podignuta 1845. za župu utemeljenu 1758. Vinogradarstvo ostaje glavna oznaka mjesta: službena vinogradarska podjela navodi Trnavu unutar Đakovačkog vinogorja, a mjesni podrum misnih vina nastavlja biskupijsku vinsku tradiciju.