Kaptol

Kaptol leži na južnim padinama Papuka, 11 kilometara sjeveroistočno od Požege, među vinogradima i poljoprivrednim zemljištem Požeške kotline. Središtem mjesta dominira Stari grad Kaptol, kasnogotičko-renesansna utvrda nepravilna šesterokutnog tlocrta, s kulama i tragovima obrambenog jarka koji je nekoć punio potok Bistra. Kaštel je podignut radi zaštite požeškoga zbornog kaptola, a nakon osmanskog razdoblja u njegov je zapadni dio uklopljena barokna crkva sv. Jurja. Kaptol ima i znatno stariji povijesni sloj: na položajima Čemernica i Gradci istražena su groblja pod tumulima iz starijega željeznog doba. Grobovi iz približno 650.–550. godine prije Krista sadržavali su grafitiranu keramiku, nakit, konjsku opremu, oružje i raskošne priloge povezane s lokalnom elitom. Zbog spoja halštatskih nalazišta, srednjovjekovne utvrde i papučkog krajolika, Kaptol se može upoznati u kratkom obilasku koji počinje među zidinama, a završava pogledom prema padinama Papuka.

Identitet Kaptola oblikuju dvije vrlo različite epohe na malom prostoru: kneževski grobovi starijega željeznog doba na Čemernici i Gradcima te utvrđeno sjedište požeškoga zbornog kaptola u središtu naselja. U tumulima su pronađene žare, grafitom premazane posude s geometrijskim ukrasima, lučne fibule, višeglave igle, konjska oprema i oružje. Stari grad prepoznaje se po nepravilnom šesterokutnom tlocrtu, zidinama, kulama i nekadašnjem opkopu uz Bistru. Njegova se namjena mijenjala od crkvenog i obrambenog sklopa do osmanskog upravnog središta, dok je poslije odlaska Osmanlija uz bedeme podignuta crkva sv. Jurja.