Gola

Gola je središte Prekodravlja, ravničarskog područja na lijevoj obali Drave uz hrvatsko-mađarsku granicu. Naselje pripada mladim podravskim selima: matične knjige bilježe ime Gola 1822. godine, kada je počelo plansko naseljavanje stanovništva iz dravskih posjeda, Mađarske i okolnih krajeva. Rijeka je presudno oblikovala položaj i život mjesta jer su nekadašnji rukavci i poplave otežavali vezu sa župom u Drnju. U samoj Goli ističu se župna crkva Sveta tri kralja, dovršena 1840., te Stara škola s galerijskim prostorom posvećenim likovnim autorima Prekodravlja. Naivno slikarstvo ovdje nije izdvojena muzejska epizoda: Ivan, Stjepan i Mladen Večenaj te drugi lokalni autori dio su kulturnog identiteta sela. Nekoliko kilometara od središta, Ješkovo zauzima potkovasti ostatak staroga dravskog rukavca, obrastao tršćacima i nastanjen močvarnim pticama, vodozemcima i ribama. Ondje Art centar Ješkovo povezuje prirodu s keramikom i skulpturom, a drvena štuka duga 10,52 metra postala je neobičan znak toga krajolika. Gola je stoga najzanimljivija kao polazište za spoj prekodravske povijesti, naivne umjetnosti i dravskih močvarnih staništa.

Gola se razvila u Prekodravlju, preko današnjega glavnog toka Drave u odnosu na Drnje i Koprivnicu. Plansko naseljavanje počelo je 1822., a naziv sela preuzet je od lokalnog zemljišnog predjela zvanog Gola. Nova zajednica najprije je 1823.–1824. podigla drvenu kapelu Sveta tri kralja, dok je zidana župna crkva izgrađena 1840., a toranj dovršen 1842. Kulturni profil mjesta kasnije su obilježili slikari naivne umjetnosti iz obitelji Večenaj i drugi prekodravski autori, čija se djela predstavljaju u galerijskom prostoru Stare škole. Ta kombinacija mlade povijesti naselja, crkve i lokalnog slikarstva razlikuje Golu od starijih podravskih središta južno od Drave.