Đurđevečki peski

Đurđevački peski predstavljaju najveće i najviše naslage eolskih pijesaka u Hrvatskoj, oblikovane djelovanjem Paleo-Drave i vjetra nakon zadnjega ledenog doba. Pješčani humci protežu se u okolici Đurđevca, Kalinovca, Molvi i Kloštra Podravskog, a zaštićeni dio istočno od Đurđevca proglašen je posebnim geografsko-botaničkim rezervatom 1963. godine. Na približno 20 hektara vide se ostaci dina i staništa prilagođena životu na pijesku, s endemskim vrstama flore i faune. Nekada pokretni pijesak ugrožavao je polja i naselja, pa je pošumljavanje započeto 1891. godine. Poučno-tematska staza pomaže posjetiteljima upoznati osjetljivo pješčano stanište.