Ferdinandovac

Ferdinandovac je pravilno oblikovano podravsko naselje između poljoprivrednih polja, hrastovih šuma i dravskih vrbaka na jugoistoku Koprivničko-križevačke županije. Njegova urbana mreža nije slučajna: gradnja novoga naselja počela je 1844. po nalogu cara Ferdinanda V., s pravilnim ulicama i trgovima koji se i danas razlikuju od okolnih raštrkanih sela. U središtu stoji neobarokna crkva svetoga Ferdinanda Kralja, a Trg slobode služi kao polazište prema riječnom krajoliku. Najkonkretnija pješačka ruta jest Duhovno-ekološko-poučni put svetoga Nikole, kružna staza od 14,5 kilometara koja povezuje središte Ferdinandovca, dravski predjel Poljic, kip svetoga Nikole i crkvu svetoga Ferdinanda. Općinom prolazi i Drava Route, lagana podravska biciklistička ruta s odmorištem na Trgu slobode. Za umjetnički izlet treba otići tri kilometra do Batinski, gdje se nalazi zavičajna galerija povezana sa slikarom Ivanom Lackovićem i kiparicom Ljubicom Matulec. Ferdinandovac se tako upoznaje kroz tri jasna sloja: plansko naselje iz 19. stoljeća, podravsku naivnu umjetnost i dravske rukavce s vrbacima.

Ferdinandovac je dobio današnju plansku strukturu 1844., kada je po nalogu Ferdinanda V. počela gradnja naselja s pravilnim ulicama i trgovima. Ta geometrija kulminira na Trgu slobode i oko neobarokne crkve svetoga Ferdinanda Kralja, po kojoj se lako prepoznaje središte. Prema Dravi pravilni ulični raster ustupa mjesto vrbacima, rukavcima i predjelu Poljic. U Batinskama, tri kilometra od centra, zavičajna galerija čuva umjetničku vezu kraja sa slikarom Ivanom Lackovićem i kiparicom Ljubicom Matulec. Ferdinandovac zato ima drukčiji identitet od tipičnog linearnog podravskog sela: carski planirano središte neposredno se nastavlja na divlji riječni rub.