Sukošan

Sukošan leži jedanaest kilometara jugoistočno od Zadra, na obali širokog zaljeva koji je stoljećima bio povezan s poljoprivrednim zaleđem i zadarskim plemstvom. Najneobičniji povijesni ostatak nalazi se na malom otočiću u zaljevu: ruševine ljetnikovca zadarskih nadbiskupa, poznate kao Palac, ostale su izdvojene u plićaku i čine prepoznatljiv prizor mjesta. U središtu se nalazi župna crkva sv. Kasijana, dok su crkva sv. Martina i grobljanska Gospa od Milosti dodatne točke za obilazak. Sukošan je u srednjem vijeku bio dio zadarskog distrikta, a tijekom osmanskih prodora imao je obrambenu ulogu. Današnji nautički identitet snažno određuje D-Marin Dalmacija na području između Sukošana i Bibinja, jedna od najvećih marina na hrvatskoj obali. Plaže i uređene obalne zone pružaju pogled prema zadarskim otocima, a Zadar je dovoljno blizu za večernji ili poludnevni izlet bez promjene baze. Sukošansko zaleđe tradicionalno je vezano uz povrtlarstvo, pa se iza turističke obale brzo prelazi u krajobraz vrtova i obrađenih polja koji objašnjava stariju gospodarsku sliku mjesta.

Sukošan je naselje i lučica u zaljevu Zlatna luka, deset kilometara jugoistočno od Zadra, gdje se obradiva polja spuštaju prema moru. Njegov današnji identitet oblikuju Marina Dalmacija u Zlatnoj luci i obala koja se nastavlja prema prirodnom kompleksu Tustice. Stariji sloj mjesta čita se uz crkvu sv. Kasijana, spomenutu 1396. i preoblikovanu 1642., te uz Palac u sukošanskoj vali. Taj je nadbiskupski ljetnikovac 1470. podigao Mafej Valaresso; danas su u plićaku vidljive ruševine njegova nekadašnjeg kompleksa.