Starigrad

Starigrad pod Velebitom istodobno je morsko mjesto i glavno obalno polazište za Nacionalni park Paklenica. Upravo taj prijelaz s Velebitskog kanala u duboke kanjone određuje doživljaj naselja: u istom danu moguće je prošetati uz more i ući među stijene Velike Paklenice. Područje čuva i tragove antičkog Argyruntuma, uključujući rimsku nekropolu iz 1.–3. stoljeća, dok romanička crkva sv. Petra potječe iz 11.–12. stoljeća. Večka kula stoji neposredno uz obalu i jedan je od najuočljivijih povijesnih ostataka. Status nacionalnog parka područje je dobilo 1949.; Anića kuk poznat je penjačima, a Manita peć posjetiteljima koji žele upoznati podzemni dio Velebita. Starigrad je zato posebno dobar za aktivan odmor, ali nije samo servisno mjesto uz ulaz u park. Antički, srednjovjekovni i planinski slojevi nalaze se vrlo blizu, pa se program može slagati bez dugih vožnji između obale i planine. Blizina parka također znači da vremenske prilike na Velebitu treba uzeti ozbiljnije nego pri običnom danu na plaži.

Službeni naziv naselja u registrima jest Starigrad, premda se u turističkim i općinskim materijalima često rabi oblik Starigrad–Paklenica. Naselje se pruža uz Jadransku magistralu pod strmim južnim padinama Velebita, a Trg Stjepana Radića i Bikarija čine njegovo obalno središte. Identitet Starigrada povezuje staro ribarsko nasljeđe s planinarskim prometom prema Velikoj Paklenici, zbog čega se na rivi susreću izletnički brodovi, kupači i posjetitelji s planinarskom opremom. Turistička zajednica zajednički predstavlja Starigrad, Seline i Tribanj kao Rivijeru Paklenica, dok je sam Starigrad upravno i informacijsko središte tog obalnog pojasa.