Zlarin je jedino naselje istoimenog otoka, smješteno uz duboko uvučenu uvalu na njegovu sjeverozapadu. Ime se prvi put pojavljuje 1245. godine u ispravi kralja Bele IV. kao dio Šibenika. Razdoblja rasta u 17. i 18. stoljeću ostavila su trag u vinogradarstvu, maslinarstvu, ribarstvu, jedrenjačkom prijevozu i lovu koralja. Zlarinski su koraljari već u 15. stoljeću bili poznati lovci na Jadranu, a 1808. dobili su isključivo pravo izlova od Kvarnera do Boke kotorske. Koraljarsko-spužvarska zadruga osnovana je 1931. radi organiziranja izlova i obrade. Hrvatski centar koralja Zlarin otvoren je 2. lipnja 2023. u Kažermi i Kući Šare. Njegov postav povezuje koraljarski zanat s morskom bioraznolikošću i suvremenim interpretacijskim sadržajima. Nad naseljem se ističe barokna župna crkva Uznesenja Marijina iz 1740., obnovljena 1882. godine. Izvan jezgre nalazi se crkva Gospe od Rašelja iz 15. stoljeća, barokizirana 1714., uz koju se čuva čakavska matrikula bratovštine iz 1456. godine.
Zlarinov identitet posebno određuje koraljarstvo, zanat koji je na otoku dokumentiran najmanje od 15. stoljeća. Godine 1808. zlarinski su lovci dobili ekskluzivno pravo vađenja koralja na području od Kvarnera do Boke kotorske. Nakon pada vrijednosti koralja krajem 19. stoljeća, Koraljarsko-spužvarska zadruga iz 1931. pokušala je održati organizirani izlov i obradu. Danas tu baštinu tumači Hrvatski centar koralja, otvoren 2023. u Kažermi i Kući Šare. Naselje je uz sjeverozapadnu uvalu otoka, a njegov se naziv u pisanim izvorima pojavljuje već 1245. godine.
Hrvatski centar koralja Zlarin djeluje od 2. lipnja 2023. te u Kažermi interpretira koraljarsku baštinu i morske ekosustave. Preko ulice Kuća Šare služi kao društveno-kulturni prostor i smještaj za istraživače, umjetnike, učenike i studente. Crkva Gospe od Rašelja potječe iz 15. stoljeća, a barokne je preinake dobila 1714. godine. Uz nju se veže matrikula bratovštine iz 1456., važan čakavski pisani spomenik. U samom naselju barokna župna crkva Uznesenja Marijina sagrađena je 1740. i obnovljena 1882. godine.
Znamenitost · Zlarin
Utvrda sv. Nikole na otočiću Ljuljevcu čuvala je ulaz u šibensku luku i od 2017. dio je UNESCO-ove svjetske baštine.
Izvor: Europska agencija za okoliš (EEA); podaci nadležnih tijela Republike Hrvatske. · profil kupališta
Počnite u Hrvatskom centru koralja Zlarin, gdje multimedijski postav u Kažermi objašnjava lov, obradu i zaštitu crvenoga koralja. Zatim prošećite do Kuće Šare, prostora Centra namijenjenoga istraživačima, umjetnicima i otočnim udrugama. Nakon središta naselja krenite prema Gospi od Rašelja, jednobrodnoj crkvi iz 15. stoljeća, preoblikovanoj 1714. godine. Uz crkvu je vezana bratovština čija je matrikula iz 1456. među ranim čakavskim zapisima. Povratak uz luku povezuje taj sakralni punkt s uvalom po kojoj je naselje oblikovano.
Zlarinska ugostiteljska ponuda koncentrirana je uz naselje i luku, pa je lako povezati večeru s večernjim polaskom broda. Turistička zajednica navodi konobe Aldura i Prslika te restorane Koralj i Ivana; za jednostavniji obrok ili piće u popisu su Pizza bar Fingac, Fast food Jež, Beach bar Vila i Caffe bar Trapula. Takav raspored odgovara otoku bez automobila jer su lokali dostupni pješice iz jezgre. Koralj kao zaštićeni morski organizam pripada otočnoj baštini, a ne jelovniku; za stolom su primjereniji jadranska riba, školjke i dalmatinska jela iz aktualne ponude pojedinog lokala.
Turistička zajednica mjesta Zlarin ima sjedište na adresi Sunčana obala 14, a njezina stranica objavljuje otočne obavijesti, događanja i poveznice na plovidbene redove. Budući da je vožnja motornim vozilima na Zlarinu zabranjena, prtljagu za smještaj valja prilagoditi hodanju od pristaništa. Brodske karte i povratni polazak za 2026. treba provjeriti prije odlaska iz Šibenika, osobito izvan ljetne sezone kada je manje veza. Hrvatski centar koralja i ugostiteljski objekti mogu imati sezonski raspored, pa se aktualan termin posjeta provjerava izravno kod ustanove ili lokala.
Zlarin nema cestovnu vezu s kopnom, nego se oslanja na Jadrolinijine putničke brodove. Linija 505 u plovidbenom redu za 2026. povezuje Šibenik, Zlarin, Prvić Šepurine i Vodice, dok druga veza iz Šibenika nastavlja preko Zlarina prema Obonjanu, Kapriju i Žirju. Plovidba između Zlarina i Šibenika prema objavljenim terminima traje približno pola sata, ovisno o polasku i međupristajanjima. Ukrcaj je pješački jer se automobil ne prevozi na otok; putnici koji dolaze vozilom trebaju ga ostaviti na kopnenom parkiralištu u Šibeniku.
Ne; na Zlarinu je zabranjena vožnja motornim vozilima, a s kopna se dolazi putničkim brodom.
Hrvatski centar koralja u zgradama Kažerma i Kuća Šare predstavlja povijest vađenja i obrade crvenoga koralja.
Redovne linije za Zlarin polaze iz Šibenika, a linija 505 povezuje otok i s Prvićem te Vodicama.
Hrvatski centar koralja Zlarin otvoren je 2. lipnja 2023.

Mjesto · Prvić
Vodice su raspoređene oko uvale Vrulje, pred otočnim nizom u kojem se izdvajaju Prvić, Tijat i Logorun. U starom dijelu grada kamene kuće i ostaci obrane ostaju blizu obale, dok marina…
Pročitaj vodič
Nešto nedostaje ili nije točno? Predložite ispravak, dodajte svoju fotografiju ili prijavite problem. Urednici pregledavaju svaki prijedlog prije objave.
Zlarin
Veći gradovi u blizini
Otvori u OpenStreetMapu(otvara se u novoj kartici)Znamenitost · Zlarin
Svjetionik Rt Jadrija iz 1871. označava ulaz u Kanal sv. Ante, plovni prilaz šibenskoj luci.
Zlarin se kao dio Šibenika spominje u ispravi kralja Bele IV. iz 1245. godine.
Barokna crkva Uznesenja Marijina sagrađena je 1740. godine.
Kažerma je glavni interpretacijski prostor Hrvatskog centra koralja Zlarin.
Mjesto · Prvić
Grad · Dalmacija – Šibenik
Grad · Dalmacija – Šibenik
Mjesto · Dalmacija – Šibenik

Mjesto · Krapanj
Mjesto · Dalmacija – Šibenik
Šibensku jezgru lakše je razumjeti kroz tri različita prostora: strmiju Goricu, obalni Dolac i središnje ulice oko Kalelarge. Na Gorici se kamene stube penju prema sv. Mihovilu, a između…
Pročitaj vodič
Tisno nije klasično otočno ni isključivo kopneno mjesto: njegove se kuće, trgovi i rive razvijaju na objema stranama tjesnaca. Naziv mjesta proizlazi iz upravo tog uskog prolaza, a…
Pročitaj vodič
Primošten ima dva lako prepoznatljiva obalna obrisa: uzdignuto Staro Selo sa zvonikom sv. Jurja i niži, zeleniji poluotok Raduču. Između njih Mala Raduča gleda ravno prema kamenoj jezgri,…
Pročitaj vodič