Vratišinec

Vratišinec je međimursko naselje sjeverno od Čakovca čiji se kulturni identitet posebno veže uz etnomuzikologa Vinka Žganca, rođenog ovdje 1890. godine. Žganec je zapisivanjem tisuća narodnih pjesama pomogao sačuvati međimursku popevku, a njegova ostavština dobila je novo mjesto predstavljanja otvaranjem Interpretacijskog centra dr. Vinka Žganca tijekom Noći muzeja 2026. Postav je uređen u zgradi povezanoj s dugom obrazovnom poviješću Vratišinca te je nastao uz stručnu pomoć Muzeja Međimurja Čakovec. Nekoliko minuta hoda dalje povijest mjesta čitljiva je u sakralnoj baštini. Današnja neogotička župna crkva Uzvišenja Svetoga Križa građena je 1896., dok je od prethodne crkve sačuvano pravokutno svetište, danas kapela Svetoga Križa, s nadgrobnim pločama iz ranog 19. stoljeća. U župnoj crkvi ističe se renesansna slika Bogorodice s Djetetom te propovjedaonica s reljefom Dobroga Pastira. Vratišinec zato najbolje upoznaju posjetitelji koje zanimaju međimurska glazba, mala sakralna arhitektura i miran krajolik sjevernog Međimurja.

Vratišinec pripada sjevernom Međimurju, između područja Čakovca, Murskog Središća i Podturna, a općinu dijeli s Gornjim Kraljevcem. Mjesto je na hrvatskoj kulturnoj karti ponajprije zavičaj Vinka Žganca, etnomuzikologa rođenog 1890. koji je sustavno bilježio međimurske pučke popijevke. Njegovo ime nose lokalna škola, kulturno-umjetničko društvo i pjevački zbor, a od 2026. i novi interpretacijski postav u Spomen-domu. Drugi sloj identiteta čini župa Uzvišenja Svetoga Križa, osnovana 1789. U blizini današnje neogotičke crkve ostao je sačuvan pravokutni dio starije crkve, pretvoren u kapelu, pa se razvoj Vratišinca može pratiti kroz dvije sakralne građevine udaljene kratkom šetnjom.