Novigrad Podravski

Novigrad Podravski leži pod obroncima Bilogore, 17 kilometara jugoistočno od Koprivnice, uz cestovni i željeznički pravac koji Podravinom vodi prema Virju i Đurđevcu. Iza današnjeg imena krije se srednjovjekovna Komarnica, nekoć sjedište arhiđakonata i županije, prvi put zabilježena 1201. godine. Nakon osmanskih prodora i nestanka staroga naselja, krajem 16. stoljeća ovdje je podignuta protuosmanska utvrda, a obnovljeno selo početkom 17. stoljeća dobiva ime Novigrad. Središnja povijesna točka mjesta jest župna crkva Rastanka svetih apostola, sagrađena 1830. nakon obnove župe 1654. godine. Trag vojnokrajiškog razdoblja ostao je u činjenici da je Novigrad Podravski od prve polovice 18. stoljeća bio sjedište satnije. Današnjem posjetitelju mjesto najbolje otkriva kratka šetnja od crkve kroz središte, uz nastavak prema nižim padinama Bilogore. Željezničko stajalište na pruzi Koprivnica–Virovitica čini ga praktičnim odredištem za jednodnevni dolazak bez automobila, premda prije puta treba provjeriti aktualne radove i zamjenske autobuse HŽPP-a.

Identitet Novigrada Podravskog oblikovali su Bilogora, podravski prometni pravac i nasljeđe stare Komarnice. Srednjovjekovno mjesto bilo je crkveno i upravno središte, dok je kasnija utvrda pripadala obrambenom sustavu prema Osmanlijama. Obnovljeni Novigrad potom je postao vojnokrajiško satnijsko sjedište, a vlastitu je općinu dobio 1871. godine. Današnje naselje nije velika povijesna jezgra, nego izduženo podravsko mjesto čiji se razvoj čita oko župne crkve Rastanka svetih apostola i prometnice prema Koprivnici i Đurđevcu. Položaj 17 kilometara od Koprivnice omogućuje spajanje posjeta sa županijskim središtem, dok blizina bilogorskih obronaka mjestu daje prijelazni karakter između ravne Podravine i brežuljkastoga zaleđa.