Ljubešćica

Ljubešćica leži na sjevernoj strani Kalničkoga gorja, između Novog Marofa, Varaždinskih Toplica i ludbreškoga kraja. Iznad naselja počinje Kalnik, gorje čiji je najviši vrh Vranilac visok 643 metra, a njegove gole stijene i listopadne šume čine prepoznatljiv južni okvir Ljubešćice. Dio zaštićenoga značajnog krajobraza Kalnik ulazi u općinu Ljubešćica; područje je zaštićeno od 1985. i ujedno obuhvaćeno mrežom Natura 2000. Mjestom dominira župna crkva Presvetoga Trojstva u Kalničkoj ulici, na prostoru župe povezane s varaždinskotopličkim dekanatom. Ljubešćički položaj posebno odgovara izletnicima koji žele pristupiti sjevernim padinama Kalnika bez ulaska u gušće posjećenu južnu zonu kod sela Kalnik. Kanjonom potoka Hruškovec prolazi lokalna planinarska staza prema gorju, uz drveni most obnovljen zajedničkom akcijom mještana. Biciklistima je Ljubešćica poznata i kao završni dio zahtjevne kružne rute Gravel Kalnik: nakon šumskoga spusta ruta prolazi pokraj kamenoloma i vraća se prema Ludbregu brežuljkastom sjevernom stranom planine. Takva povezanost naselja, potoka, šume i kalničkih stijena daje Ljubešćici izrazito izletnički identitet.

Ljubešćica je mjesto u kojem se ravniji prometni koridor sjeverozapadne Hrvatske naglo susreće sa šumovitim padinama Kalnika. Zaštićeni kalnički prostor na području općine obilježavaju rasjedi, izvori i raznolike stijene, dok su prirodne crnogorične šume gotovo odsutne; prevladavaju listopadne sastojine. Nad Ljubešćicom se izmjenjuju šuma i istaknute stijene, a čitav Kalnik tvori razvodnicu savskoga i dravskoga porječja. Lokalni identitet okupljen je oko župne crkve Presvetoga Trojstva u središtu naselja te staza koje iz podnožja vode prema gorju. Za posjetitelja Ljubešćica nije zamjena za naselje Kalnik na južnoj strani planine, nego zaseban sjeverni ulaz u isti gorski krajolik, povezan s Varaždinskim Toplicama, Novim Marofom i Ludbregom.