Hum na Sutli

Hum na Sutli smjestio se na 330 metara nadmorske visine uz cestu koja iz Pregrade vodi prema slovenskom Rogatcu. Sutla ovdje nije samo državna granica nego os mjesta čiji su se gospodarstvo i svakodnevica stoljećima povezivali sa susjednom Štajerskom. Najprepoznatljiviji humski potpis ipak je staklo: bavarski industrijalac Michael Pöschinger pokrenuo je 1860-ih proizvodnju za boce namijenjene mineralnoj vodi iz Rogaške Slatine, a tradiciju danas nastavlja Vetropack Straža. Staklena posuda nalazi se čak i na općinskom grbu. U Prišlinu, na povišenom položaju iznad ceste prema Humu Košničkom, stoji privatni dvorac Mali Tabor, građevina iz 17. stoljeća s dva krila i trima cilindričnim ugaonim kulama. Dvorac nema turističku namjenu pa ga treba doživjeti izvana, bez ulaska na privatni posjed. Za aktivniji obilazak okolice prikladna je biciklistička ruta dolinom Sutle koja prolazi Humom, Rogatcem, Rogaškom Slatinom i Podčetrtkom. Mjesto je cestovno i autobusno povezano s Pregradom, Krapinom i Desinićem, dok se na željeznicu presjeda u Đurmancu ili Krapini. Hum je stoga zanimljiv kao industrijsko-pogranična postaja, a ne kao klasično zagorsko naselje okupljeno oko jednog dvorca ili termalnog izvora.

Hum na Sutli razvio se uz hrvatsko-slovensku granicu, na 330 metara nadmorske visine i 12 kilometara sjeverozapadno od Pregrade. Njegov identitet oblikovala je staklana Straža, pokrenuta u 19. stoljeću radi proizvodnje ambalaže za mineralnu vodu iz obližnje Rogaške Slatine. Tvornica je privlačila naraštaje staklara te od industrijskog pogona stvorila glavni čimbenik širenja naselja; od 1996. djeluje u sastavu švicarske grupe Vetropack. Veza sa staklom vidljiva je i na općinskom grbu, na kojem je prikazana srebrno-bijela staklena posuda. Pogranični položaj uz Sutlu te blizina Rogatca i Rogaške Slatine daju Humu izrazito prekograničan zagorsko-štajerski karakter.