Bošnjaci

Bošnjaci su slavonsko naselje između Županje i prostranih šuma Spačvanskoga bazena, čiji su hrast lužnjak i šumarski zanat snažno oblikovali mjesni identitet. Najjasniji uvod u tu povezanost pruža Šumarski muzej, otvoren 2007. u nekadašnjoj Pučkoj učioni iz 1869. godine. Njegova zbirka prati put od sadnje i zaštite šume do sječe, izrade drvnih sortimenata i otpreme trupaca, uz alate kakvima su se služile generacije radnika u Spačvi. Nekoliko minuta hoda dalje stoji župna crkva sv. Martina, građena od 1792. do 1794., s oltarnom palom naslovnog sveca koju je naslikao Josip Franjo Mücke. Drugu stranu Bošnjaka otkrivaju Vjerovi, sporotekući močvarni vodotok nastao iz nekadašnjeg savskog rukavca, te obližnji Virgrad, srednjovjekovna nizinska utvrda okružena sustavom zemljanih nasipa i vodenih opkopa. U središtu se nalazi i spomen-mjesto Krvavim bošnjačkim izborima iz 1897., događaju uz koji je vezan općinski dan 22. svibnja. Bošnjaci zato nisu tek postaja uz Županju, nego sažet prikaz spačvanskog šumarstva, slavonske sakralne baštine i života uz močvarni krajolik.

Bošnjake određuje neposredna blizina Spačvanskoga bazena, pa se povijest mjesta čita kroz hrast lužnjak, šumarske alate i nekadašnju otpremu trupaca. Šumarski muzej tu vezu prikazuje u školskoj zgradi iz 1869., dok Vjerovi na rubu naselja čuvaju močvarni krajolik staroga savskog rukavca. Povijesno središte obilježavaju crkva sv. Martina iz razdoblja 1792.–1794. i spomen-mjesto izborima iz 1897. Virgrad, skriven uz vodu i zemljane nasipe, podsjeća da je bošnjački prostor imao obrambenu važnost još u srednjem vijeku.