Preskoči na glavni sadržaj
StayBravo

Martinšćica

O mjestu

Martinšćica je obalno naselje na zapadnoj strani Cresa i, prema lokalnoj turističkoj zajednici, drugo najveće mjesto na otoku. Ime je dobila po crkvi sv. Martina iznad žala, a razvila se kada su se stanovnici s okolnih brežuljaka počeli spuštati prema moru. Stariji sloj naseljenosti vidi se na brdu sv. Kristofor, gdje su sačuvani suhozidni bedemi brončanodobne gradine. Uz samu obalu stoje crkva i samostan sv. Jeronima: gradnja crkve počela je 1479., fratri su u samostan uselili 1482., a kompleks je dovršen oko 1520. i posvećen 1525. godine. Danas je upisan kao zaštićeno kulturno dobro. Uvala je zaklonjena, s malom lukom i kupalištima oko mjesta, dok se veća plaža Slatina nalazi približno kilometar dalje. Martinšćica je autobusnom linijom povezana s Cresom i Malim Lošinjem, a pomorska linija 9308 pristaje u mjestu na putu između Rijeke, Cresa i južnijih kvarnerskih otoka. Takav položaj čini je mirnom bazom između sjevernog Cresa i Lošinja.

Martinšćica se razvila u zaštićenoj uvali zapadnog Cresa, na mjestu kamo su se stanovnici postupno spuštali iz starijih naselja na okolnim uzvisinama. Naziv duguje crkvi sv. Martina iznad morskoga žala, a njezin povijesni profil dodatno određuje franjevački samostan sv. Jeronima uz obalu. Turistička zajednica Cresa navodi je kao drugo najveće mjesto na otoku, no zadržala je razmjere ribarskog naselja s malom lukom, kućama uz more i kratkim pješačkim vezama prema kupalištima. Iznad zaljeva brdo sv. Kristofor čuva suhozidne ostatke brončanodobne gradine, podsjećajući da je područje bilo naseljeno mnogo prije oblikovanja današnjega obalnog mjesta.

Što vidjeti

Crkva i samostan sv. Jeronima najvrjedniji su arhitektonski sklop Martinšćice i evidentirani su kao zaštićeno kulturno dobro pod registarskim brojem Z-165. Gradnju crkve pokrenuo je Blaž de Colombis 1479., redovnici su u nedovršeni samostan uselili 1482., a radovi su zaključeni oko 1520.; posveta je uslijedila 1525. godine. Samostan ima mali klaustar s vodospremom i vrt u zaleđu, a nalazi se neposredno uz more. Iznad žala stoji crkva sv. Martina, po kojoj je naselje dobilo ime. Još stariji trag predstavlja gradina na brdu sv. Kristofor, prepoznatljiva po suhozidnim bedemima iz brončanog doba.

Smještaj u široj okolici

Plaže

Martinšćica ima kupališne dijelove uz naselje i malu luku, pa se do mora iz središta dolazi bez vožnje. Obala u zaljevu izmjenjuje šljunak, kamene platoe i manje uvale, a za prostraniji kupališni prostor odlazi se prema Slatini, približno kilometar od mjesta. Uz Slatinu se nalazi uvala Tiha s bijelim šljunkom i malom lučicom kampa. Položaj Martinšćice na zapadnoj strani Cresa znači da plaže gledaju prema otvorenijem Kvarneru i večernjem suncu, dok okolni rtovi ublažavaju valove u samom zaljevu. Za najkraći odlazak na kupanje prikladna je mjesna obala; za cjelodnevni boravak sadržajnija je Slatina.

Kakvoća mora na kupalištima

  • Martinšćica - Centar · 188 mizvrsna
  • Martinšćica - Veli Žal · 415 mizvrsna
  • Martinšćica - pod Štalicom · 830 mizvrsna
  • Slatina - uvala Tiha · 841 mizvrsna
  • Uvala Slatina · 1.2 kmizvrsna
  • Rt uvale Slatina · 1.2 kmizvrsna

Izvor: Europska agencija za okoliš (EEA); podaci nadležnih tijela Republike Hrvatske. · profil kupališta

Što raditi

Jutarnji obilazak može početi u luci i nastaviti uz crkvu i samostan sv. Jeronima, gdje je pogled prema pučini ostao otvoren ispred samostanskog sklopa. Nakon toga vrijedi potražiti crkvu sv. Martina, po kojoj su mjesto i zaljev dobili ime, pa se spustiti na kupanje u samoj uvali. Duža šetnja vodi prema Slatini i susjednoj Tihoj, gdje se izmjenjuju šljunčani dijelovi obale i uvale. Za povijesni izlet može se uspeti prema brdu sv. Kristofor i suhozidnim ostacima brončanodobne gradine. Večer je najugodnije završiti na obali Martinšćice, uz pogled na malu luku i zapadni horizont Cresa.

Hrana i piće

Gostionica Sidro nalazi se u samoj Martinšćici, blizu obale i kupališne točke koja se u službenim mjerenjima mora vodi upravo pod nazivom „Martinšćica – Gostiona Sidro”. Objekt navodi mogućnost plaćanja gotovinom, pa karticu ne treba uzeti kao jedinu opciju. Gostionica Koralj, na adresi Martinšćica 46, druga je konkretna adresa u naselju; specijalizirani gastronomski imenik navodi da u pravilu ne radi od 1. listopada do 15. travnja. Stariji creski turistički vodič oba lokala povezuje s ribljim specijalitetima, što odgovara njihovu položaju u ribarskoj luci. Izvan glavne sezone korisno je provjeriti radi li odabrani lokal prije dolaska.

Izleti i aktivnosti

Oglas

Viator

Najbliže odredište: Krk Island (29 km)

Svi izleti na Viatoru(otvara se u novoj kartici)

GetYourGuide · Krk

Ponude GetYourGuidea prikazujemo kad dopustite njihove kolačiće.

Opisi ponuda su na engleskom.

Praktične informacije

Praktične informacije

Martinšćica je malo otočno središte, ali se za veće kupnje, zdravstvene usluge i širi izbor sadržaja uglavnom odlazi u grad Cres ili Mali Lošinj. Mjesto se može obilaziti pješice: luka, samostan sv. Jeronima, crkva sv. Martina i obalna kupališta nalaze se na razmjerno malom prostoru. Za Slatinu treba računati na približno kilometar udaljenosti, dok uspon prema sv. Kristoforu traži čvršću obuću zbog kamenita terena i suhozida. Autobusni polasci prema Cresu i Malom Lošinju nisu gradski česti, pa ih valja uskladiti s aktualnim datumom putovanja. Pomorska linija za Martinšćicu također ne pristaje svakodnevno tijekom cijele godine.

Kako doći i kretanje

Martinšćica je na cestovnom pravcu koji preko središnjeg Cresa povezuje grad Cres s Malim Lošinjem; Arriva navodi redovite otočne veze između Cresa te Malog i Velog Lošinja, uz češće polaske ljeti. Razvojni dokument turističke zajednice izrijekom smješta Martinšćicu na liniju Rijeka–Cres–Martinšćica–Mali Lošinj, ali se polazak bira prema datumu jer se raspored sezonski mijenja. Za dolazak s kopna automobilom koriste se trajektna pristaništa Merag, povezano s Valbiskom na Krku, ili Porozina prema Brestovi u Istri, a zatim otočna cesta do mjesta. Autobusni kolodvor u Cresu nalazi se na adresi Cons 7 i praktično je mjesto za presjedanje prema Martinšćici.

Službena turistička zajednica(otvara se u novoj kartici)

Česta pitanja

Po kojoj je crkvi Martinšćica dobila ime?

Naselje i zaljev dobili su ime po crkvi sv. Martina smještenoj iznad morskoga žala.

Kada je posvećena crkva sv. Jeronima?

Crkva sv. Jeronima svečano je posvećena 1525., nakon dovršetka kompleksa oko 1520. godine.

Vozi li autobus do Malog Lošinja?

Da, Martinšćica je stajalište na Arrivinoj liniji između Cresa, Malog Lošinja i Velog Lošinja.

Pristaje li putnički brod u Martinšćici?

Da, linija 9308 uključuje Martinšćicu na ruti između Rijeke, Cresa i kvarnerskih otoka prema Malom Lošinju.

Gdje su ostaci brončanodobne gradine?

Suhozidni bedemi nekadašnje gradine nalaze se na brdu sv. Kristofor iznad Martinšćice.

Povezani vodiči

  • Rab

    Stari Rab ima čitljivu siluetu, ali njegov je doživljaj zanimljiviji od same razglednice. Četiri zvonika vode kroz različite sakralne cjeline: Uznesenje Marijino, sv. Ivana Evanđelistu, sv.…

    Pročitaj vodič

  • Opatija

    Središnji doživljaj Opatije gradi se oko obale i parkova. Lungomare je poveznica, a ne obveza da se u jednom izlasku prijeđe cijela trasa. Parkove Angiolina i svetoga Jakova planirajte kao…

    Pročitaj vodič

  • Mali Lošinj

    Središte obilaska Malog Lošinja neka bude gradska luka, ali nemojte cijelo mjesto svesti na njezinu rivu. Muzej Apoksiomena smješten je upravo uz taj svakodnevni gradski prostor; put prema…

    Pročitaj vodič

  • Krk

    Kamplin je koristan početak obilaska jer se ondje na malom prostoru susreću različite gradske priče. Obrambena arhitektura kaštela stoji uz crkveni sklop, a promjene u zidovima pokazuju da…

    Pročitaj vodič

Znate Martinšćica? Ispravite nas

Napišite svojim riječima što nije točno. Provjerimo odmah.

Ne upisujte osobne podatke. Ispravke provjerava AI asistent StayBrava; promjene opisa odobrava urednik. Radije obrazac

Poznajete Martinšćica?

Pomozite gostima koji dolaze nakon vas.

Je li opis još točan?Nešto se promijenilo

Pomozite dopuniti

Dodajte fotografijuVaše ime stoji uz fotografiju. Bez osoba u prvom planu.

Ništa se ne objavljuje bez pregleda urednika.Prijavi nezakonit sadržaj

Autori fotografija: Martinšćica — dovsakd (CC BY-SA 3.0) · Grmov — nschuwi (CC BY 3.0) · Miholašćica — Jozsef Toth (CC BY 3.0) · Stivan — Laxplayer630 at English Wikipedia (Public domain) · Vrana — Original uploader was Enea at hr.wikipedia (CC BY-SA 3.0) · Lubenice — Punxsutawney-phil (CC BY-SA 3.0) · Orlec — Martin Brož (CC BY 3.0) · Ustrine — The original uploader was Enea at Croatian Wikipedia. (CC BY-SA 3.0) · Valun, Pernat — Sl-Ziga (Public domain) · Svjetionik Hrid Zaglav — Emmilly22 (CC BY-SA 4.0) · crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije — Falk2 (CC BY-SA 4.0) · Svjetionik Rt Vnetak, Svjetionik Otočić Trstenik — Žiga (Public domain) · Premium apartman Pina — Partner (uz dopuštenje vlasnika objekta) · Villa Štokovci – privatni bazen, whirlpool i sportski sadržaji u Istrimor Svetvinčenat — Maks Calic (uz dopuštenje vlasnika objekta) · Apartmani Klenovica.eu — Ljiljana Pavkovic (uz dopuštenje vlasnika objekta) · Holiday House Šterna — Vjekoslav Simon (uz dopuštenje vlasnika objekta) · Apartman Mira — Marijan Ćaćan (uz dopuštenje vlasnika objekta) · Rab — Herbert Ortner (CC BY 4.0) · Opatija — Jimmy Harris (CC BY 2.0) · Mali Lošinj — K. Korlevic (Public domain) · Krk — Berthold Werner (CC BY-SA 3.0)