Ružić

Ružić je naselje Dalmatinske zagore u Petrovu polju, oko 10 kilometara jugoistočno od Drniša i 42 kilometra sjeveroistočno od Šibenika. Premda administrativni podaci katkad stvaraju zabunu, općinsko je sjedište u susjednom Gradcu, dok sam Ružić leži uz Čikolu, između padina Svilaje i Moseća. Najvažniji cilj posjeta nalazi se na Paraćevoj glavici: Crkva Presvetog Otkupitelja, obiteljska grobnica Ivana Meštrovića. Katastarski je smještena u Ružiću, iako se u muzejskim i turističkim nazivima često veže uz Otavice, selo Meštrovićeva odrastanja na suprotnoj strani Čikole. Građevinski radovi trajali su od 1926. do 1930., a uređivanje unutrašnjosti i okoliša nastavilo se tijekom 1930-ih. Crkva je podignuta od kamena sa Svilaje te čuva Meštrovićeve posmrtne ostatke i grobove članova njegove obitelji. Ružić nije obalno mjesto: njegov krajolik čine polje, rijeka, kameni brežuljci i stočarsko-poljoprivredna sela. Upravo spoj Meštrovićeve arhitekture i otvorenog pogleda preko Petrova polja daje mjestu iznimno prepoznatljiv identitet.

Ružić pripada unutrašnjoj Dalmaciji, a ne šibenskoj obali: naselje je na jugoistočnom rubu Petrova polja, na približno 279 metara nadmorske visine. Čikola razdvaja ružićku stranu Paraćeve glavice od Otavica, gdje je Ivan Meštrović odrastao i gdje stoji kuća njegove obitelji. Meštrovićev mauzolej zato se često naziva lokalitetom u Otavicama, no zemljišne i konzervatorske evidencije smještaju ga u katastarsku općinu Ružić. Širi općinski prostor zatvaraju Svilaja i Moseć, a poljem prolazi Čikola, koja izvire kod Čavoglava. Kapelica svete Marije u Ružiću, prvotno podignuta 1900., srušena je pri gradnji ceste Drniš–Split te ponovno obnovljena potkraj 1980-ih.