Betina

Betina se razvila oko prirodno zaštićene luke na sjeveroistočnoj strani otoka Murtera, a njezin današnji identitet i dalje određuje drvena brodogradnja. Najvažnija adresa je Muzej betinske drvene brodogradnje u Ulici Vladimira Nazora 7, smješten u staroj kući brodograditeljske obitelji Uroda. Šest izložbenih prostorija objašnjava gradnju gajete, otočnu svakodnevicu i vezu stanovnika s prekomorskim posjedima. Razgled se nastavlja u mjesnoj lučici, gdje Muzej na otvorenom okuplja 46 tradicijskih gajeta, leuta, kaića i lađa. Među njima se ističe Cicibela, gajeta iz 1931. upisana kao kulturno dobro, te obnovljena Marija iz 1922. Iznad luke stoji crkva sv. Frane, do koje iz muzeja vodi približno pet minuta hoda kroz uske kamene ulice. Za kupanje je najpraktičnija plaža Zdrače, 700 metara od središta, s pješčano-šljunčanim morskim dnom, betonskim sunčalištem, tamarisima, tuševima, igralištem i javnim parkiralištem. Bilave su bliže jezgri, a plitka uvala Plitka Vala odgovara obiteljima. Betinu je najbolje upoznati redoslijedom muzej–lučica–crkva–škverovi, jer taj kratki krug pokazuje kako je gajeta oblikovala i obalu i mjesto.

Betina je murtersko mjesto okrenuto zaštićenoj luci, a drvena brodogradnja oblikovala je njegovu arhitekturu, obrtništvo i lokalni govor o moru. Naselje je utemeljeno krajem 15. stoljeća, dok se tradicija malih drvenih škverova razvijala u stoljećima koja su slijedila. Betinska gajeta nastala je kao čvrst težački brod za prijevoz ljudi, stoke i uroda do otočnih posjeda. Danas se ta veza čita u aktivnim škverovima, muzeju u staroj jezgri i floti tradicijskih brodova privezanoj u mjesnoj lučici.