Konjščina

Konjščina je zagorsko općinsko središte na 168 metara nadmorske visine, izravno povezano željezničkom prugom sa Zagrebom, Zabokom i Varaždinom. Naseljem dominira susret industrijske tradicije i baštine grofova Konjskih, po kojima su ime dobili mjesto, utvrda i lokalno planinarsko društvo Gradina. Stari grad Konjščina stoji u ravnici između rukavaca potoka Selnice, a njegovi kasnogotički ostatci pripadaju rijetkim sačuvanim nizinskim utvrdama Hrvatskog zagorja. Utvrda je povezana s bitkom iz svibnja 1545., kada su se pred osmanskim odredima u nju povukli Nikola Šubić Zrinski i Juraj Wildenstein. U središtu se nalazi barokna župna crkva sv. Dominika iz 1734., koja šetnji daje jasno odvojenu sakralnu postaju. Željeznička stanica ujedno je početak planinarskog puta Konjščina–Ivanščica, otvorenog 1984., dugog 21,65 kilometara i s visinskom razlikom od 892 metra. Konjščina zato može biti kratak povijesni izlet oko utvrde ili zahtjevniji cjelodnevni uspon prema najvišem vrhu Hrvatskog zagorja.

Konjščina se u srednjovjekovnim ispravama pojavljuje pod imenom Selnica, dok današnje ime čuva uspomenu na vlastelinsku obitelj Konjski. Njihova kasnogotička utvrda nije podignuta na zagorskom brijegu, nego u močvarnoj ravnici između dvaju krakova potoka Selnice, što joj daje drukčiji prostorni karakter od većine regionalnih burgova. U svibnju 1545. prostor uz utvrdu postao je poprište sukoba osmanske vojske i hrvatskih četa, a Zrinski i Wildenstein sklonili su se iza njezinih zidina. Barokna crkva sv. Dominika iz 1734. označava povijesno središte naselja. Noviji identitet Konjščine oblikovali su termoelektrana u Jertovcu, ljevaonica i proizvodnja energetske opreme, pa mjesto povezuje feudalnu, industrijsku i planinarsku povijest.