Kloštar Ivanić

Kloštar Ivanić je moslavačko općinsko središte, smješteno četiri kilometra sjeveroistočno od Ivanić-Grada, na prostoru vinograda, voćnjaka i poljoprivrednih imanja. Naziv „Kloštar” čuva uspomenu na srednjovjekovni samostan podignut uz crkvu sv. Marije između 1227. i 1242. godine. Tatari su 1242. spalili samostan i naselje, ali je sklop već 1246. obnovljen, nakon čega su u njemu boravile benediktinke. Drugu važnu cjelinu čine franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja, koje je početkom 16. stoljeća dao podignuti zagrebački biskup Luka Baratin; franjevci su se uselili 1508. godine. Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije barokizirana je 1759. te čuva oltare, kipove, slike i druge liturgijske predmete. U župnom arhivu sačuvana je Knjiga čudesa s približno šezdeset zapisa na kajkavskom iz razdoblja 1757.–1782. Blizina Ivanić-Grada omogućuje spajanje kloštranske sakralne baštine s tamošnjim željezničkim vezama prema Zagrebu, dok županijske autobusne linije 801 i 806 služe samom Kloštru Ivaniću.

Kloštar Ivanić pripada Moslavini i leži na 159 metara nadmorske visine, neposredno uz Ivanić-Grad. Srednjovjekovni „kloštar” nije samo podrijetlo imena nego i ključ mjesnog identiteta: benediktinski samostan i crkva sv. Marije oblikovali su naselje još u 13. stoljeću. Kloštar Ivanić poslije je postao slobodno trgovište, čiji je status 1405. potvrdio kralj Sigismund. Osmanska prijetnja dovela je područje u sastav Vojne krajine, a franjevci su svoj samostan napustili 1549. i vratili se 1639. godine. Današnju okolicu obilježavaju voćarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo, uzgoj hrvatskoga posavca te ležišta nafte i prirodnoga plina.