Hrvatska Dubica

Hrvatska Dubica smjestila se na lijevoj obali Une, oko 12 kilometara uzvodno od njezina ušća u Savu i nasuprot Kozarskoj Dubici u Bosni i Hercegovini. Današnje naselje razvilo se oko kaštela podignutog 1689., nakon povlačenja Osmanlija, pa njegov identitet snažno određuju položaj na granici i povijest Banske i Vojne krajine. U središtu stoji obnovljena crkva Presvetoga Trojstva, vjerna vanjskom obliku kasnobarokne crkve građene od 1768. do 1771. godine. Izvorna je crkva razorena 1991., a obnovljeno zdanje posvećeno je 24. lipnja 2013. godine. Trag Domovinskog rata posebno je snažan u obližnjem Baćinu, gdje spomen-obilježje iz 2000. označava mjesto masovne grobnice otkrivene 3. travnja 1997. godine. Posjet Hrvatskoj Dubici zato spaja miran pounjski krajolik s mjestima koja zahtijevaju tih i obziran pristup. Una, povijesna jezgra i rekonstruirana crkva mogu se obići pješice, dok je za Baćin i druga naselja općine praktičniji automobil. Hrvatska Dubica udaljena je približno 55 kilometara jugoistočno od Siska, a državna cesta D47 povezuje je s Hrvatskom Kostajnicom, Novskom i Jasenovcem.

Položaj između Save i Une daje Hrvatskoj Dubici izrazit pounjski i pogranični karakter. Naselje leži na približno 100 metara nadmorske visine, a preko Une gleda prema znatno većoj Kozarskoj Dubici. Kaštel podignut 1689. postao je jezgra novoga naselja, koje je potom pripadalo Banskoj krajini, Ilirskim pokrajinama i Vojnoj krajini. Kasnobarokne i klasicističke kuće podsjećaju na razdoblje oblikovanja staroga središta, dok obnovljena crkva Presvetoga Trojstva svjedoči i o razaranju 1991. godine. Hrvatska Dubica nije mjesto monumentalnog turističkog sklopa; njezin se identitet čita u toku Une, graničnom položaju, krajiškoj prošlosti i obnovljenom urbanom tkivu.