Bakar se stepenasto spušta prema dubokom Bakarskom zaljevu, a njegov identitet istodobno nose pomorstvo, frankopanska baština i industrijski krajolik. Iznad obale zbijaju se kamene ulice povijesne jezgre, Frankopanski kaštel i konkatedrala sv. Andrije, trobrodna crkva s devet oltara i kriptom od 85 grobnica. Uz more stoje crkve Majke Božje od Porta i sv. Margarete, dok se s Gornjega grada otvaraju pogledi na luku i strme padine zaljeva. Nasuprot gradu spuštaju se Bakarski prezidi, terasasti vinogradi povezani s proizvodnjom rijetke Bakarske vodice. Pomorsku prošlost lakše je kušati kroz bakarski baškot, dvaput pečeno prstenasto pecivo koje je zbog trajnosti pratilo ribare i pomorce na dugim putovanjima. Bakar nije klasično kvarnersko ljetovalište: njegova privlačnost leži u šetnji između sakralnih spomenika, skrivenih prolaza, izvora Jaz i tragova nekadašnje luke. Pontonska šetnica i replika tunere na Žalu ribara dodaju suvremenu interpretaciju obale, a zaleđe grada vodi prema Hreljinskoj gradini, krškom području Ponikava i planinskom prostoru Risnjaka.
Bakar zauzima amfiteatralan položaj na kraju zaljeva, pa se srednjovjekovna jezgra ne razgledava po ravnoj rivi, nego usponom kroz Gornji grad. Mrežu kamenih kuća nadvisuju Frankopanski kaštel i konkatedrala sv. Andrije, dok luka u podnožju podsjeća na stoljeća trgovine i pomorstva. Poseban kontrast stvaraju industrijska postrojenja i Bakarski prezidi na suprotnoj obali, nekada obrađivane terase na vrlo strmoj padini. Gradskom području pripada još osam naselja, među njima Hreljin, Praputnjak, Škrljevo i Zlobin, pa Bakar povezuje kvarnersku obalu s planinskim zaleđem.
ApartmanKlenovica
34 km od Bakar
do 4 gosta · 1 spavaća soba
Točnu cijenu za vaše datume i dostupnost potvrđuje domaćin.
Najvažnija bakarska sakralna građevina jest konkatedrala sv. Andrije, čiji današnji izgled potječe s prijelaza iz 18. u 19. stoljeće; u njezinoj su kripti dva hodnika i 85 grobnica. Crkva Majke Božje od Porta, zabilježena najmanje od 1445., bila je pomorsko zavjetno svetište, a zidovi joj čuvaju stare nadgrobne ploče. Crkva sv. Margarete proširena je 1658. uz potporu Petra Zrinskog i posjeduje sliku Valentina Metzingera. Frankopanski kaštel dominira Gornjim gradom, dok Turska kuća svojim neuobičajenim oblikom pripada među najuočljivije civilne građevine stare jezgre.
Počnite uz crkvu Majke Božje od Porta, nekadašnje zavjetno mjesto bakarskih pomoraca, pa prijeđite do crkve sv. Margarete nasuprot njoj. Uličicama se zatim uspnite prema konkatedrali sv. Andrije i njezinoj kripti s dva hodnika i 85 grobnica; posjet kripti dogovara se kroz vođeni obilazak. Završite u Gornjem gradu kod crkvice sv. Križa iz 1764., čiji je oltar, neuobičajeno za katoličku crkvu, okrenut prema zapadu. Frankopanski kaštel usput je dio interpretacijske rute Putovima Frankopana.
Bakarsku gastronomsku priču određuju dva proizvoda koja se ne mogu odvojiti od gradske povijesti. Bakarski baškot dvaput je pečeno krušno pecivo prstenastog oblika; njegova je suhoća omogućavala čuvanje dulje od šest mjeseci, pa su ga pomorci i ribari nosili umjesto kruha. Bakarska vodica povijesno je pjenušavo vino povezano s grožđem uzgojenim na Bakarskim prezidima, a danas se proizvodi u vrlo ograničenim količinama. U lokalnim ugostiteljskim objektima ponuda obuhvaća riblje marende, mesna jela i pizze, no upravo su baškot i priča o terasastim vinogradima najprepoznatljiviji bakarski gastronomski motivi.
Bakar je uključen u prigradsku autobusnu mrežu riječkog Autotroleja, koji povezuje Rijeku i okolne gradove i općine. Povijesni vozni red linija 27, 29 i 29A pokazuje vezu Rijeka–Bakar–Hreljin odnosno nastavak prema Kraljevici, ali aktualne polaske treba čitati u službenom sustavu informiranja putnika jer se rasporedi mijenjaju. Dolazak automobilom vodi s riječkoga područja prema istočnom dijelu Bakarskog zaljeva, nakon čega se stara jezgra obilazi pješice. Željeznička pruga prolazi širim gradskim područjem preko Škrljeva, dok samo središte Bakra nema putnički kolodvor uz rivu.
Kripta s 85 grobnica posjećuje se u sklopu vođenog obilaska dogovorenog s Turističkom zajednicom Grada Bakra.
To je dvaput pečeno prstenasto pecivo koje su bakarski pomorci i ribari nosili na dugim putovanjima.
Bakar je u mreži Autotroleja; aktualan polazak treba provjeriti u službenom voznom redu prije puta.
Terase se spuštaju strmom obalom Bakarskog zaljeva nasuprot gradu, na području prema Praputnjaku.
Stari Rab ima čitljivu siluetu, ali njegov je doživljaj zanimljiviji od same razglednice. Četiri zvonika vode kroz različite sakralne cjeline: Uznesenje Marijino, sv. Ivana Evanđelistu, sv.…
Pročitaj vodič

Nešto nedostaje ili nije točno? Predložite ispravak, dodajte svoju fotografiju ili prijavite problem. Urednici pregledavaju svaki prijedlog prije objave.
Bakar
Veći gradovi u blizini
Otvori u OpenStreetMapu(otvara se u novoj kartici)Bakar se posjećuje ponajprije zbog povijesne jezgre, sakralne baštine, kaštela i obalne šetnje, a ne zbog velikih uređenih plaža.
Mjesto · Kvarner

Mjesto · Kvarner
Mjesto · Kvarner

Mjesto · Kvarner

Mjesto · Kvarner
Središte obilaska Malog Lošinja neka bude gradska luka, ali nemojte cijelo mjesto svesti na njezinu rivu. Muzej Apoksiomena smješten je upravo uz taj svakodnevni gradski prostor; put prema…
Pročitaj vodič
Središnji doživljaj Opatije gradi se oko obale i parkova. Lungomare je poveznica, a ne obveza da se u jednom izlasku prijeđe cijela trasa. Parkove Angiolina i svetoga Jakova planirajte kao…
Pročitaj vodič
Kamplin je koristan početak obilaska jer se ondje na malom prostoru susreću različite gradske priče. Obrambena arhitektura kaštela stoji uz crkveni sklop, a promjene u zidovima pokazuju da…
Pročitaj vodič