Preskoči na glavni sadržaj
StayBravo

O mjestu

Skrad je malo goransko naselje na padinama iznad duboko usječenih dolina Dobre i Kupe, poznato ponajprije po Zelenom viru i Vražjem prolazu. Zaštićeno područje nalazi se ispod naselja, a čine ga izvor Zeleni vir, 70-metarska stijena sa slapom, oko 800 metara dug kanjon Vražji prolaz, špilja Muževa hiša i povijesna hidroelektrana Munjara iz 1921. godine. Sam Skrad ima i crkvu sv. Antuna Padovanskog iz 1694., Skradski vrh na 1044 metra te Poučnu stazu Šiljar s vidikovcem Perić. Destinacija je izrazito pješačka i planinarska: do Zelenog vira moguće je sići iz mjesta, a više staza povezuje željezničku postaju, kanjon i okolne vrhove. U 2026. pristup vozilima izletištu bio je ograničen zbog radova, pa je službena preporuka bila dolazak pješice. Skrad je zato najbolji za posjetitelje koji žele šumu, vodu i kratke ali strme goranske staze.

Skrad se razvio uz staru prometnu vezu kroz Gorski kotar, ali turistički doživljaj danas određuje dramatičan reljef ispod naselja. Iz centra se pogledi otvaraju prema dolinama, dok se staze spuštaju prema Zelenom viru, Vražjem prolazu i hidroelektrani Munjara. Crkva sv. Antuna Padovanskog i Kuća Lončarić podsjećaju na povijest samog mjesta, a Skradski vrh daje sasvim drukčiju perspektivu s više od tisuću metara nadmorske visine. Razlika između naselja na grebenu i kanjona nekoliko stotina metara niže čini Skrad posebno zanimljivim za aktivne posjetitelje.

Što vidjeti

Zeleni vir je snažan krški izvor u dnu špilje ispod približno 70 metara visoke stijene preko koje se spušta slap. Vražji prolaz je oko 800 metara dug i na mjestima širok samo oko dva metra, a na njegovu se kraju nalazi Muževa hiša, špilja duga oko 200 metara s jezercem. U istoj dolini nalazi se Munjara, hidroelektrana čija je gradnja započela 1919., a električnu je energiju počela proizvoditi 1921./1922. U samom Skradu važni su crkva sv. Antuna iz 1694., Skradski vrh i povijesna Kuća Lončarić uz Lujzinsku cestu.

Smještaj u široj okolici

Što raditi

Najpotpuniji izlet je pješački spoj Skrada sa Zelenim virom i Vražjim prolazom. Iz područja željezničke postaje markirana staza vodi prema slapu, a druga varijanta prolazi kroz kanjon i prema Muževoj hiši. Za lakši program može se prošetati Poučnom stazom Šiljar do vidikovca Perić, dok je uspon na Skradski vrh prikladan za one koji žele dužu šetnju. Zbog velikih visinskih razlika treba računati da povratak prema Skradu može biti znatno naporniji od silaska. Prije polaska nužno je provjeriti aktualne obavijesti jer se staze i pristupi povremeno zatvaraju zbog vremena ili radova.

Hrana i piće

Kod samog izletišta nalazi se Planinarski dom Zeleni vir, gdje službene stranice navode mogućnost osvježenja. Skrad nema veliku koncentraciju restorana, pa je za cjelodnevni izlet praktično provjeriti radi li dom i ponijeti vlastitu vodu i dio hrane. Goranski karakter destinacije više je vezan uz planinarski izlet nego uz gastronomsku turu, a veći izbor ugostiteljskih objekata može se tražiti u Delnicama, Ravnoj Gori ili drugim većim mjestima Gorskog kotara. Posebno ljeti, zbog uspona iz kanjona, dovoljno vode važnije je od oslanjanja na jedan objekt u dolini.

Izleti i aktivnosti

Oglas

Viator

Najbliže odredište: Kvarner (33 km)

Svi izleti na Viatoru(otvara se u novoj kartici)

GetYourGuide · Crikvenica

Ponude GetYourGuidea prikazujemo kad dopustite njihove kolačiće.

Opisi ponuda su na engleskom.

Praktične informacije

Praktične informacije

Za Zeleni vir i Vražji prolaz servisne informacije treba provjeriti isti dan. Službena stranica je u rujnu 2026. objavila radno vrijeme 10–17 sati, prodaju ulaznica do 16 sati i privremeno zatvaranje pristupne ceste za vozila zbog rekonstrukcije. U takvim uvjetima preporučeni su pješački pristupi iz Skrada ili Donjeg Lošca. Kanjon može biti sklizak nakon kiše, a razina vode i vremenski uvjeti mogu utjecati na sigurnost. Čvrsta obuća je obavezno praktičnija od gradske obuće, a posjet špilji treba prilagoditi pravilima zaštite šišmiša.

Parkiranje

Za izlet u Zeleni vir praktičnije je ostaviti automobil u Skradu, oko željezničke postaje, pa se do slapa spustiti markiranom stazom za približno 40 minuta. Izravna cesta iz središta Skrada do izletišta duga je oko devet kilometara, uska je, strma i zavojita te nije prikladna za autobuse; vikendom na njoj može biti otežano mimoilaženje. Veća vozila mogu do šumskog parkirališta stići preko Lošca, odakle do planinarskog doma vodi približno 30 minuta hoda uz potok Curak. U središtu Skrada postoji i prostrano parkiralište uz zatvoreni Tranzit restoran, no za polazak na pješačku stazu najjasnija je orijentacijska točka željeznička postaja.

Kako doći i kretanje

Skrad leži uz državnu cestu D3 Rijeka–Zagreb i ima željezničku postaju, što ga čini rijetkim goranskim izletištem do kojeg se može doći i bez automobila. Za Zeleni vir službene upute navode pješačku rutu od željezničke postaje od približno 40 minuta, dok je kanjonska varijanta duža. Cesta prema izletištu je uska i strma, a službene stranice preporučuju ostaviti vozilo u Skradu ili koristiti pristup preko Lošca kada je stanje ceste loše. Zbog radova u 2026. prije dolaska treba provjeriti koja je varijanta uopće otvorena.

Službena turistička zajednica(otvara se u novoj kartici)

Česta pitanja

Koliko je dug Vražji prolaz?

Kanjon je dug oko 800 metara, a na najužim dijelovima širok je oko dva metra.

Može li se do Zelenog vira pješice iz Skrada?

Da. Od željezničke postaje označena ruta do slapa traje približno 40 minuta.

Što je Munjara?

To je povijesna hidroelektrana u kanjonu, izgrađena početkom 1920-ih i važna kao spomenik tehničke kulture.

Gdje parkirati za Zeleni vir?

Ovisno o aktualnom pristupu, službene upute preporučuju Skrad, željezničku postaju ili šumsko parkiralište kod Lošca.

Treba li provjeriti stanje staza prije posjeta?

Da. Izletište se može privremeno zatvarati zbog nevremena, vode ili radova na pristupu.

Povezani vodiči

  • Fužine

    Identitet Fužina ne čini jedno jezero nego sustav triju akumulacija u porječju Ličanke i Lepenice. Bajer iz 1950-ih ulazi gotovo u samo naselje, Lepenica je od 1988. najveća fužinska vodena…

    Pročitaj vodič

  • Delnice

    Identitet Delnica određuju nadmorska visina, snježne zime i šume koje ulaze u samo gradsko središte. Japlenški vrh započinje iza Parka kralja Tomislava, pa se iz urbanog prostora brzo…

    Pročitaj vodič

  • Ravna Gora

    Ravna Gora je općinsko središte u Gorskome kotaru, smješteno u istoimenom polju uz staru Karolinsku cestu. Hrvatska enciklopedija navodi da je od Delnica udaljena 17 kilometara prema…

    Pročitaj vodič

  • Mrkopalj

    Mrkopalj je planinsko mjesto čiji su razvoj oblikovali Karolinska cesta, šumarstvo i zimski sportovi. Prvi se put spominje 1477., a poveljom iz 1785. dobio je status privilegiranoga…

    Pročitaj vodič

Znate Skrad? Ispravite nas

Napišite svojim riječima što nije točno. Provjerimo odmah.

Ne upisujte osobne podatke. Ispravke provjerava AI asistent StayBrava; promjene opisa odobrava urednik. Radije obrazac

Poznajete Skrad?

Pomozite gostima koji dolaze nakon vas.

Je li opis još točan?Nešto se promijenilo

Pomozite dopuniti

Dodajte fotografijuVaše ime stoji uz fotografiju. Bez osoba u prvom planu.

Ništa se ne objavljuje bez pregleda urednika.Prijavi nezakonit sadržaj

Autori fotografija: Skrad — Martin Brož (CC BY 3.0) · Kupjak, Ravna Gora — Martinarg (CC BY-SA 3.0) · Brod na Kupi — Modzzak (CC BY-SA 3.0) · Brod Moravice, Župna crkva sv. Marije Magdalene u Brodu na Kupi, Delnice — Lan Glad (CC BY-SA 4.0) · Zeleni vir — Deapmakeup (CC BY-SA 4.0) · Špilja Lokvarka, Park-šuma Golubinjak — Croq (CC BY-SA 3.0) · Apartmani Klenovica.eu — Ljiljana Pavkovic (uz dopuštenje vlasnika objekta) · Apartman Opatija — Grazia Kožul (uz dopuštenje vlasnika objekta) · Holiday House Šterna — Vjekoslav Simon (uz dopuštenje vlasnika objekta) · Kuća za odmor Green Zen — IVICA ŠKRINJARIĆ (uz dopuštenje vlasnika objekta) · Villa Štokovci – privatni bazen, whirlpool i sportski sadržaji u Istrimor Svetvinčenat — Maks Calic (uz dopuštenje vlasnika objekta) · Fužine — Unknown authorUnknown author (Public domain) · Mrkopalj — Mr. Mrko. (CC BY-SA 4.0)