Gračac

Gračac leži na 562 metra nadmorske visine, uz ponornicu Otuču i usred prostranoga Gračačkog polja, pa se njegov dalmatinski administrativni položaj spaja s izrazito ličkim krajolikom. Mjesto je povijesno raslo kao prometno čvorište cesta prema Zadru, Gospiću i Kninu te pruge Zagreb–Knin–Split. Glavni razlog za zaustavljanje nalaze se četiri kilometra od središta: Cerovačke špilje u Parku prirode Velebit, na sjeveroistočnoj padini Crnopca. Za posjet su uređene Gornja i Donja špilja, svaka s približno 700 metara turističke trase, a njihova stalna temperatura od oko 8, odnosno 5 °C traži topliji sloj odjeće i usred ljeta. Obilazak obiju špilja s vodičem traje oko tri sata, zajedno s usponom od centra za posjetitelje. U samom Gračacu vrijedi prošetati uz Otuču i potražiti Gradinu, gdje se čuvaju tragovi srednjovjekovne utvrde povezane sa starom župom Hotučom. Za mirniji nastavak izleta može se otići prema akumulacijskom jezeru Štikada, koje prima vode Otuče, Ričice i Obsenice te je poznato među ribolovcima.

Gračac pripada Zadarskoj županiji, ali položaj u južnoj Lici, nadmorska visina od 562 metra i Gračačko polje određuju njegov kontinentalni izgled. Ponornica Otuča prolazi uz naselje i nastavlja prema krškom podzemlju, dok obližnja Štikada prikuplja njezinu vodu za sustav hidroelektrane Velebit. Povijesna jezgra nije oblikovana kao obalni gradić: identitet Gračaca proizlazi iz raskrižja prema Zadru, Gospiću i Kninu te željezničke veze Zagreb–Split. Ime Hotuča zabilježeno je 1302., a ostaci utvrde na Gradini podsjećaju na srednjovjekovno upravno središte prije osmanskog razdoblja.