Gata

Gata leže u omiškom zaleđu, u podnožju Mosora i iznad kanjona Cetine, na prostoru koji je stoljećima bio političko središte Poljičke kneževine. Poljičani su upravo ovdje, pod brdom Gradac, na blagdan sv. Jurja javno birali vlast i velikoga kneza. Tragovi znatno starijeg života vide se uz crkvu sv. Ciprijana, gdje ostaci ranokršćanskoga kompleksa potječu iz Justinijanova doba. Povijesni muzej Poljica, osnovan 1974., čuva nošnje, alat, oružje, glagoljaške knjige i predmete iz svakodnevice ovoga kraja. Iznad sela, na Gradcu visokom 353 metra, stoji crkva sv. Jurja s pogledom na Omiš i kanjon Cetine. U blizini je i Meštrovićev kip Mile Gojsalić, poljičke junakinje iz predaje o otporu Osmanlijama. Gata nisu naselje uz plažu: do kupanja se silazi u Omiš, dok samo mjesto pruža arheologiju, lokalnu povijest i pješačke uspone. Autobusne veze postoje u sustavu linija omiškog zaleđa, ali su rjeđe od obalne linije Split–Omiš, pa izlet valja planirati prema aktualnom voznom redu.

Gata su povijesna vrata Poljica prema Omišu i kanjonu Cetine. Njihova posebnost nije obalni turizam, nego nasljeđe Poljičke kneževine, čiji se Poljički stol okupljao pod Gradcem i na blagdan sv. Jurja birao velikoga kneza. U selu se slojevi prošlosti čitaju od ranokršćanskih ostataka sv. Ciprijana do zbirke Povijesnog muzeja Poljica. Okolni reljef također određuje identitet mjesta: Gradac se uzdiže na 353 metra, Mosor zatvara sjeverni obzor, a prema jugu se otvara pogled preko Cetine prema Omišu. Gata zato prirodno funkcioniraju kao kulturna i pješačka postaja omiškog zaleđa.