Lozovac je malo dalmatinsko naselje petnaestak kilometara od Šibenika, poznato ponajprije kao glavni cestovni ulaz u Nacionalni park Krka. Na velikom parkiralištu uz recepciju završava vožnja osobnim automobilom, a od travnja do listopada posjetitelje prema Skradinskom buku prevoze autobusi Parka. Tko želi sporiji ulazak u krajolik može od Lozovca krenuti 875 metara dugom pješačkom stazom koja se spušta kroz krš i šumu. Ispod ulaza čeka kružni obilazak Skradinskog buka dug 1.900 metara, s drvenim mostićima, sedrenim kaskadama, obnovljenim vodenicama i ostacima hidroelektrane Krka iz 1895. godine. Lozovac zato nije klasično obalno odredište, nego praktična baza za ranojutarnji pristup najposjećenijem dijelu parka. Kupanje kod Skradinskog buka nije dopušteno, pa dan valja planirati kao šetnju i razgledavanje, a ne kao odlazak na riječnu plažu. Nakon obilaska mogu se birati brodski izleti prema Visovcu i Roškom slapu ili povratak prema Tromilji, gdje se ponuda hrane oslanja na dalmatinski pršut, meso s ražnja i roštilj.
Identitet Lozovca određuje neposredna veza s donjim tokom Krke: ovdje se nalazi glavni kolni ulaz za individualne posjetitelje i turističke autobuse koji idu prema Skradinskom buku. Naselje je od Šibenika udaljeno približno 15 kilometara, a preko Tromilje povezano je s cestama prema Drnišu i autocesti A1. Iako administrativno pripada šibenskom području, njegov turistički ritam prati rad Nacionalnog parka. Najživlje je oko recepcije i parkirališta, dok zaseoci i krški krajolik u zaleđu zadržavaju izrazito ruralan karakter.
ApartmanKlenovica
Klenovica, 170 km od Lozovac
do 4 gosta · 1 spavaća soba
Točnu cijenu za vaše datume i dostupnost potvrđuje domaćin.
Skradinski buk glavna je znamenitost dostupna iz Lozovca, a razgledava se kružnom stazom iznad sedrenih barijera i riječnih rukavaca. Obnovljene vodenice uz slap prikazuju nekadašnje mljevenje žita i druge zanate povezane s Krkom. Tehnički najvažniji ostatak pripada hidroelektrani Krka iz 1895., povezanoj s prvim cjelovitim elektroenergetskim sustavom Šibenika. Iz pristanišne zone mogući su izleti prema Visovcu, otočiću s franjevačkim samostanom prisutnim od 1445. godine, te prema Roškom slapu, čije slapište uključuje prepoznatljive kaskade zvane Ogrlice.
Priroda · Lozovac
Lozovac nema morsku plažu, a Skradinski buk ne smije se koristiti kao kupalište. Pravila Nacionalnog parka dopuštaju kupanje samo na označenim mjestima kod Roškog slapa, Stinica i Piska, i to od 1. lipnja do 30. rujna, ako vodostaj i vremenske prilike dopuštaju. Skakanje sa slapova i drvenih mostova zabranjeno je. Posjetitelji koji ulaze kroz Lozovac zato trebaju ponijeti obuću za mokre drvene staze i zaštitu od sunca, ali planirati fotografiranje i hodanje umjesto kupanja pod Skradinskim bukom.
Obilazak je najpraktičnije započeti rano na ulazu Lozovac, zatim se autobusom Parka ili 875 metara dugom stazom spustiti do Skradinskog buka. Oko slapa slijedi jednosmjerna kružna staza od 1.900 metara, na kojoj se nižu vidikovci, mostići i obnovljene vodenice s prikazima tradicijskih zanata. Kod ostataka hidroelektrane Krka vrijedi zastati zbog priče o elektrifikaciji Šibenika 1895. godine. Za cjelodnevni posjet može se dodati brodski izlet sa Skradinskog buka prema Visovcu, Roškom slapu ili Torku, ovisno o raspoloživom programu Parka.
Recepcija na ulazu Lozovac prodaje i provjerava ulaznice Nacionalnog parka Krka, dok online ulaznica omogućuje odlazak izravno prema autobusnom stajalištu ili pješačkoj stazi. Uz ulaz su besplatan toalet, parkiralište i punionica za električna vozila; drugi besplatan toalet nalazi se kod etnosela na Skradinskom buku. Psi su dopušteni u Parku samo na povodcu. Za kružni obilazak treba računati na drvene mostiće, stepenice i ljetnu vrućinu, pa su zatvorena obuća, voda i zaštita od sunca posebno korisni.
Službeno parkiralište kod ulaza Lozovac besplatno je tijekom cijele godine za individualne posjetitelje i organizirane skupine koje dolaze autobusima. Parkiralište se nalazi uz recepciju i početak 875 metara duge pješačke staze prema Skradinskom buku, pa nema potrebe koristiti privatne površine uz prilaznu cestu. U sezoni je preporučljiv raniji dolazak jer je Lozovac glavni kolni ulaz u Park. Kod ulaza postoji i punionica za električna vozila, dok je prijevoz autobusom Parka prema slapu uključen u organizaciju sezonskog ulaska.
Automobilom se do Lozovca iz Šibenika stiže preko Bilica i Tromilje, dok se s autoceste A1 koristi izlaz Šibenik; vožnja od grada traje približno petnaest minuta. Ulaz Lozovac prima osobna vozila i turističke autobuse, ali se od travnja do listopada do Skradinskog buka nastavlja autobusima Nacionalnog parka. Zimi je na donjoj prilaznoj cesti dopušteno prometovanje osobnim automobilima. Alternativa autobusu Parka jest pješačka staza od 875 metara, koja počinje uz glavnu recepciju i spušta se izravno prema slapu.
Pješačka staza od recepcije Lozovac do Skradinskog buka duga je 875 metara.
Službeno parkiralište uz ulaz Lozovac besplatno je tijekom cijele godine.
Kupanje na Skradinskom buku nije dopušteno; označena sezonska kupališta Parka nalaze se kod Roškog slapa, Stinica i Piska.
Od travnja do listopada individualne posjetitelje između ulaza Lozovac i Skradinskog buka prevoze autobusi Nacionalnog parka.
Vodice su raspoređene oko uvale Vrulje, pred otočnim nizom u kojem se izdvajaju Prvić, Tijat i Logorun. U starom dijelu grada kamene kuće i ostaci obrane ostaju blizu obale, dok marina…
Pročitaj vodič
Nešto nedostaje ili nije točno? Predložite ispravak, dodajte svoju fotografiju ili prijavite problem. Urednici pregledavaju svaki prijedlog prije objave.
Lozovac
Veći gradovi u blizini
Otvori u OpenStreetMapu(otvara se u novoj kartici)nacionalni park u Hrvatskoj
Sa Skradinskog buka organiziraju se izleti brodom prema Visovcu, a posjet otočiću uključuje samostan, crkvu i muzej.
Mjesto · Dalmacija – Šibenik
Mjesto · Dalmacija – Šibenik
Mjesto · Dalmacija – Šibenik
Mjesto · Dalmacija – Šibenik
Mjesto · Dalmacija – Šibenik
Mjesto · Dalmacija – Šibenik
Mjesto · Dalmacija – Šibenik
Šibensku jezgru lakše je razumjeti kroz tri različita prostora: strmiju Goricu, obalni Dolac i središnje ulice oko Kalelarge. Na Gorici se kamene stube penju prema sv. Mihovilu, a između…
Pročitaj vodič
Tisno nije klasično otočno ni isključivo kopneno mjesto: njegove se kuće, trgovi i rive razvijaju na objema stranama tjesnaca. Naziv mjesta proizlazi iz upravo tog uskog prolaza, a…
Pročitaj vodič
Primošten ima dva lako prepoznatljiva obalna obrisa: uzdignuto Staro Selo sa zvonikom sv. Jurja i niži, zeleniji poluotok Raduču. Između njih Mala Raduča gleda ravno prema kamenoj jezgri,…
Pročitaj vodič