Kijevo

Kijevo je dalmatinsko selo i općinsko središte smješteno 18 kilometara jugoistočno od Knina, između masiva Dinare i Kozjaka. Naselje leži na približno 539 metara nadmorske visine, uz cestu koja povezuje Knin sa Sinjem, pa njegov krajolik pripada planinskoj unutrašnjosti, a ne jadranskoj obali. Iznad zaseoka Glavaš uzdižu se ostatci srednjovjekovne utvrde povezane s velikaškom obitelji Nelipić, dok se iz okolne doline nadziru vrela gornjeg toka Cetine. Glavaš je ujedno kijevsko polazište markiranog uspona na Sinjal, 1831 metar visok najviši vrh Hrvatske. Na toj ruti planinarima služi sklonište Martinova košara, a lokalno planinarsko društvo nosi ime Sinjal 1831. Središtem mjesta dominira crkva sv. Mihovila: građena je od 1939., stradala je u Drugome svjetskom ratu, a ponovno je razorena tijekom napada na Kijevo 1991. godine. Kijevo zato spaja planinarski identitet Parka prirode Dinara s osobito snažnom memorijom Domovinskog rata.

Identitet Kijeva određuju dva reljefna zida: Dinara na sjeveroistoku i znatno niži Kozjak na jugu. Između njih smjestilo se naselje iz kojega se stoljećima nadzirao prijelaz prema Uništima i Bosni, što objašnjava položaj utvrde Glavaš na stijeni iznad Pekasove drage. Arheološki tragovi u kijevskom prostoru sežu od paleolitika i neolitika do kasnoantičke arhitekture na Krstačama, starohrvatskih grobova na Pržinama i Suhopolju te stećaka kod Vujića kuća. Ime mjesta zabilježeno je u 14. stoljeću u obliku Kij, a Hrvatska enciklopedija povezuje ga sa starohrvatskom riječi za bat ili čekić.