Kupari

Kupari su obalno naselje u Župi dubrovačkoj, smješteno u dubokom zaljevu između Dubrovnika i Cavtata. Ime mjesta čuva uspomenu na proizvodnju kupa, odnosno crjepova: Dubrovačka Republika nadzirala je ovdašnju tvornicu s dvanaest peći te organizirala cijene, prijevoz i prodaju njezinih proizvoda. Poslije potresa 1667. kuparski crjepovi posebno su se tražili za obnovu Dubrovnika i okolice. Turističko razdoblje počelo je hotelom Grand, dovršenim 1920. češkim kapitalom, nakon čega su uz zaljev nastali parkovi, šetnice i veliki hotelski kompleks. Nekadašnji hoteli danas Kuparima daju prepoznatljivu, ali neobičnu vizuru uz samu plažu. Iznad obale stoje i stariji sakralni tragovi Župe: crkva sv. Stjepana spominje se 1279., a crkvica sv. Petra podignuta je u 16. stoljeću na vrhu Trapita s pogledom preko Župske vale. Kupari su 11 kilometara od dubrovačkoga Starog grada i 16 kilometara od zračne luke u Čilipima.

Kupari nisu nastali samo kao dubrovačko ljetovalište: prije hotelskih parkova zaljev je bio proizvodni prostor poznat po glini, opekama i crjepovima. Kopanje gline oblikovalo je Kuparsku jamu, dok broj od dvanaest peći pokazuje razmjere nekadašnje manufakture. Hotelski razvoj iz 20. stoljeća ponovno je promijenio obalu, počevši od Granda 1920. te nastavljajući kompleksima Pelegrin, Goričina i Kupari u desetljećima nakon Drugoga svjetskog rata. Još stariji sloj otkriven je na predjelu Goričina između Kupara i Srebrenog, gdje su pronađeni ulomci amfora, posuđe i rimski novac povezani s nekadašnjim naseljem i lukom.