Koločep

Koločep je najjužniji hrvatski naseljeni otok i najbliži naseljeni član Elafita Dubrovniku, od kojega je prema podacima Grada Dubrovnika udaljen oko tri kilometra. Naseljavanje je raspoređeno između Donjeg Čela, Gornjeg Čela i zaseoka Borje, a dva glavna zaljeva povezuje pješački put kroz otok. Grad na Koločepu evidentira oko sedamnaest vrijednih kulturnih spomenika, uglavnom manjih crkava i kapelica do 16. stoljeća, te tvrđavu Kaštio iznad luke Donje Čelo. Otok je posebno pogodan za kretanje pješice jer je promet motornim vozilima zabranjen osim uz posebne dozvole, a Jadrolinijin cjenik za 2026. izričito navodi da na Koločepu nema mogućnosti parkiranja motornih vozila. Brodska veza iz Dubrovnika prometuje cijele godine i povezuje Koločep s Lopudom i Suđurđem na Šipanu. U Donjem Čelu gradski plan pomorskog dobra predviđa plažnu opremu, kajake i terase objekata Stari miri i Callamota, dok Gornje Čelo ima zasebne sadržaje za rekreaciju na moru. Koločep je zato najpraktičnije doživjeti pješice, s kupanjem između dviju otočnih uvala.

Koločep pripada Elafitskim otocima i leži samo oko tri kilometra zapadno od Dubrovnika. Grad Dubrovnik dijeli naseljeni prostor na Donje Čelo, Gornje Čelo i Borje, dok oko sedamnaest evidentiranih kulturnih spomenika pokazuje koliko je povijesne građe sačuvano na maloj površini otoka. Većina spomenika su manje crkve i kapelice nastale do 16. stoljeća, a Kaštio iznad luke Donje Čelo podsjeća na potrebu zaštite stanovništva od gusarskih napada. Motorni promet je ograničen, pa svakodnevni ritam otoka i danas snažno određuju pješačke veze između dviju glavnih uvala i brodski dolasci iz Dubrovnika.