Cestica

Cestica je pogranično naselje na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, ondje gdje se varaždinska ravnica uz Dravu susreće s vinorodnim brežuljcima prema slovenskoj granici. Ime mjesta povezuje se sa starom rimskom prometnicom Ptuj–Osijek, dok se na starim zemljovidima pri njezinu ulasku u današnju Hrvatsku pojavljuje antička Ramista. Identitet ovoga kraja oblikuju Drava, Ormoško jezero i dva cestovna prijelaza prema Sloveniji, preko Dubrave Križovljanske i Otoka Virja. Najistaknutiji kulturni orijentir šire Cestice jest Križovljan-grad, barokni dvorac čija jezgra potječe od starijega kaštela, a obitelj Bakić preoblikovala ga je nakon 1752. godine. Dvorac s pripadajućim perivojem zaštićen je kao kulturno dobro pod brojem Z-853. U obližnjem Babincu kameni stup Trpećeg Isusa iz 1658. čuva stari oblik imena Babnik. Cestica zato nije klasično gradsko odredište, nego polazište za spor obilazak podravske ravnice, povijesnih prometnih pravaca i naselja uz hrvatsko-slovensku granicu.

Cestica pripada prostoru u kojem se izmjenjuju dravska nizina, obradive površine te brežuljci s vinogradima, šumama i dolinama potoka. Općinsko područje proteže se uz Sloveniju, između susjednih Zavrča, Gorišnice i Ormoža, a naselje Cestica razvilo se uz državnu cestu D2. Lokalni karakter snažno određuje granica: nekadašnja skela preko Drave dala je Dubravi Križovljanskoj ime Brod, dok je stari prijelaz poslije postao važna cestovna veza. Križovljan-grad, smješten nedaleko od rijeke, povezuje taj prometni krajolik s plemićkom baštinom Varaždinske županije. Njegov kvadratni stariji korpus i dva barokna krila razlikuju ga od seoske gradnje koja prati glavne ceste Cestice.