Brestovac

Brestovac leži na zapadnom rubu Požeške kotline, u slavonskom krajoliku između polja, vinograda i šumovitih obronaka Papuka, Psunja i Požeške gore. Naselje i šira općina čuvaju nekoliko iznimno različitih povijesnih slojeva. Župa s crkvom sv. Martina spominje se 1332. godine, a današnja je crkva obnovljena 1760. Na obližnjem brdu stajao je plemićki grad Brestovac, poznat i kao Oštri kamen. U širem općinskom području najvažniji arheološki cilj jest Rudina, gdje se vide temelji benediktinske opatije sv. Mihovila iz 13. stoljeća; ondje su pronađene prepoznatljive kamene „rudinske glave”. Iznad Dolca ostao je dio osmerokutne kule Dolačkog starog grada, podignutog na grebenu Babje gore. Izletište Stari Brestovac, otvoreno 2021. godine, ponudu je dopunilo restoranom, ribnjacima, poučnim stazama te sadržajima za djecu i odrasle. Brestovac je stoga prikladna polazišna točka za istraživanje zapadnog dijela Zlatne doline, osobito za posjetitelje zainteresirane za srednjovjekovnu arheologiju i mirnije slavonske izlete.

Brestovac pripada zapadnom dijelu Požeške kotline, dok se njegovo općinsko područje penje prema Papuku, Psunju i Požeškoj gori. Općinski portal navodi površinu od 221 četvornog kilometra i 38 naselja, što objašnjava zašto su Rudina, Dolac i druga odredišta znatno razmaknuta. Povijesnu jezgru identiteta čini župa sv. Martina, zabilježena još 1332. godine; crkva je obnovljena 1760. Ime naselja dijeli i nekadašnji utvrđeni plemićki grad, nazivan Brestovac ili Oštri kamen. Doseljavanja od 18. stoljeća nadalje dodatno su oblikovala stanovništvo ovoga dijela Zlatne doline.