Bosiljevo

Bosiljevo je malo naselje Karlovačke županije čiji se identitet razvio oko frankopanske utvrde i prometnog položaja između Karlovca, Rijeke i pravca prema Dalmaciji. Stari grad Bosiljevo podignut je na uzvisini iznad sela; jezgra mu potječe iz 15. stoljeća, a stoljeća promjena ostavila su kule, kapelicu i romantičarske zahvate iz doba grofa Lavala Nugenta. Utvrda nikada nije pala pod osmansku vlast, premda je bosiljevačko područje više puta stradavalo u napadima. Nakon sloma Zrinskih i Frankopana 1671. njihovi su posjedi zaplijenjeni, pa dvorac danas sažima mnogo širu priču od povijesti jednoga sela. Bosiljevo je istodobno poznato kao veliko hrvatsko prometno račvanje: kod čvora Bosiljevo 2 od autoceste A1 odvaja se A6 prema Delnicama i Rijeci. Ta neobična kombinacija izdvojene povijesne jezgre i nacionalno važnog autocestovnog koridora čini mjesto dobrim kratkim odmakom s putovanja između Zagreba, Kvarnera i juga Hrvatske. Posjet ovdje treba planirati kao miran obilazak dvorca izvana, seoskih putova i obližnjih sakralnih lokaliteta, a ne kao sadržajno gust gradski izlet.

Bosiljevo je naselje Karlovačke županije čiji identitet određuje Stari grad Bosiljevo, utvrda na uzvisini iznad sela. Frankopani su je podigli u 15. stoljeću i više od dva stoljeća upravljali posjedom, a nakon njih grad su držali Erdődyji, Auersperzi i grof Laval Nugent. Nugent je kompleks preoblikovao u romantičarskom duhu. Današnji prostor dvorca povezan je s park-šumom, zaštićenim spomenikom parkovne arhitekture, dok općinski prostorni plan posebno evidentira Stari grad, park i vidikovac.