Mrkopalj

Mrkopalj leži na 824 metra nadmorske visine, u goranskoj kotlini iz koje se putovi granaju prema Tuku, Begovu Razdolju, Bjelolasici te Bijelim i Samarskim stijenama. Mjesto svoj identitet snažno veže uz početke hrvatskog skijanja: ovdje je 1913. organiziran tečaj za četrnaest skijaša, a 1914. održano je prvo skijaško prvenstvo Hrvatske i Slavonije na stazi dugoj sedam kilometara. Skakaonica pod Vrhinom izgrađena je 1934., pa se Mrkopalj opravdano predstavlja kao kolijevka hrvatskog skijanja. Zimski krajolik danas se najlakše upoznaje na Čelimbaši, skijalištu neposredno uz naselje, dok topliji mjeseci otvaraju biciklističke pravce preko Matić poljane i planinarske prilaze strogom rezervatu Bijele i Samarske stijene. Na Fortici se vide tragovi srednjovjekovne crkvice iz 14. ili 15. stoljeća, a kroz mjesto je od 1732. prolazila Karolinska cesta. Drugačiju, memorijalnu sliku goranskog prostora pruža Matić poljana: ondje 26 kamenih monolita čuva uspomenu na 26 boraca stradalih u snježnoj mećavi 1944. godine.

Mrkopalj je planinsko mjesto čiji su razvoj oblikovali Karolinska cesta, šumarstvo i zimski sportovi. Prvi se put spominje 1477., a poveljom iz 1785. dobio je status privilegiranoga kraljevskog trgovišta, vlastiti grb i pečat. Današnja župna crkva Majke Božje od Sedam žalosti sagrađena je 1854.; župnom je postala nakon bombardiranja 6. travnja 1944., kada je uništena crkva svetog Filipa. Sportski identitet nadovezuje se na tečaj skijanja iz 1913., prvenstvo Hrvatske i Slavonije iz 1914. te prvu mrkopaljsku skakaonicu iz 1934. Takva kombinacija povijesnog trgovišta, skijaške baštine i visokog goranskog krajolika razlikuje Mrkopalj od obalnog Kvarnera.