Srinjine

Srinjine su istočno naselje Grada Splita smješteno između Žrnovnice i Tugara, u zaleđu obalnog pojasa Stobreča i Podstrane. Iako administrativno pripadaju Splitu, ovdje nema gradske gustoće Dioklecijanove palače ni vlastite morske obale: identitet mjesta oblikuju poljička prošlost, Mosorska ulica, polja i padine prema Mosoru. Srinjine se u darovnici kneza Trpimira spominju 4. ožujka 852. kao Srinjin, a poslije su bile jedan od dvanaest katuna ranih Poljica. Župna crkva Male Gospe dokumentirana je 1413., dok današnja župa nosi naslov Porođenja Blažene Djevice Marije. Položaj između Mosora, Žrnovnice i obalnih naselja omogućuje spajanje seoske baštine s izletima prema izvoru rijeke, Zvjezdanom selu Mosor i plažama Podstrane. Za takav obilazak Srinjine su mirna cestovna baza, a ne klasično kupališno odredište. Autobusi Prometa Split prolaze kroz naselje Mosorskom ulicom i Poljičke kneževine, povezujući ga sa splitskim terminalom Sukoišan te naseljima Sitno i Dubrava. Najzanimljiviji boravak zato kombinira kratku šetnju oko župne crkve, izlet prema Mosoru i odlazak na šljunčanu obalu Strožanca.

Srinjine pripadaju Gradu Splitu, ali njihov je prostorni i povijesni okvir poljičko zaleđe između Žrnovnice i Tugara. Selo je zabilježeno kao Srinjin u Trpimirovoj darovnici iz 852., a srednjovjekovna mu je važnost povezana sa statusom jednoga od dvanaest poljičkih katuna. Sakralno središte čini župna crkva Porođenja Blažene Djevice Marije, poznata i kao crkva Male Gospe, koja se u dokumentima pojavljuje 1413. godine. Današnje Srinjine razvijene su uz Mosorsku ulicu i Poljičke kneževine, na cestovnom pravcu između priobalja i sela pod Mosorom. Upravo ta kombinacija splitske administrativne pripadnosti i poljičkoga seoskog krajolika razlikuje Srinjine od obalnih četvrti istoga grada.