Janjina

Janjina je povijesno naselje u središnjem dijelu Pelješca, oko 28 kilometara jugoistočno od Orebića, smješteno pod brdom Gradina iznad plodnoga polja. U pisanim se izvorima pojavljuje 1222./1228., a nakon što je Pelješac 1333. došao pod vlast Dubrovačke Republike, Janjina je postala upravno središte širega područja. Godine 1465. utemeljena je kapetanija, čiji trag čuvaju ruševni Knežev dvor te kuće dubrovačkih obitelji Getaldić i Pucić. Župna crkva sv. Vlaha, grobišna crkva sv. Stjepana i kamene kuće Gornjeg Sela pokazuju da Janjina nije tek prolazno mjesto na pelješkoj cesti. Iako samo naselje nije na obali, njegove luke Drače i Sreser leže na Malostonskom zaljevu i nude šljunčane i pješčane plaže. Pelješki most znatno je pojednostavio cestovni dolazak iz smjera Ploča, a do Janjine se od silaska s mosta vozi približno 15 minuta prema zapadu. Položaj između Stona, Trpnja i Orebića čini je praktičnim polazištem za srednji Pelješac.

Janjina se razvila na kopnenoj strani Pelješca, pod Gradom i iznad polja, dok joj Drače služe kao luka na Malostonskom zaljevu. Naselje se prvi put bilježi u ispravi iz 1222./1228., a od 1334. bilo je središte kontrade pod Dubrovačkom Republikom. Osnivanjem kapetanije 1465. dobilo je upravne i sudske funkcije koje su ostavile Knežev dvor, kuću Getaldić iz 1506. i kuću Pucić iz 1614., danas općinsku zgradu. Gornje Selo čuva poluurbanu kamenu strukturu, dok župna crkva sv. Vlaha i grobišna crkva sv. Stjepana povezuju naselje s dugom sakralnom tradicijom. Današnji identitet Janjine spaja vinogradarsko zaleđe s obalom Drača i Sresera.